Osobine psiholoških manipulatora

Psihološki manipulativni ljudi su stručnjaci u dobivanju onoga što žele i svaljivanju krivice na druge, stvaranju nesigurnosti i kritiziranju drugih.

Glavni cilj psihološke manipulacije ljudima je dobiti ono što žele od drugih primjenom svih vrsta strategija.

Neke od najčešćih su:

• Tjeranja druge osobe da sumnja u sebe i svoje prosuđivanje kako bi je izmanipulisao da radi ono što želi.
• Potcjenjivanje drugih pretjeranom nekonstruktivnom kritikom, narušavanje njihovog samopoštovanja i sigurnosti.
• Ignorisanje potreba druge osobe. Drugim riječima, ignorisanje u situacijama kada im je potrebna pomoć.

Upravo ovako manipulativni ljudi krivo predstavljaju činjenice kako bi oko sebe stvorili zabunu i nesporazume. Osim toga, prilično su vješti u izbjegavanju svađa koje sami izazivaju.

​„Samo zato što nešto nije laž ne znači da nije varljivo. Onaj koji laže zna da je lažov, ali onaj koji govori samo djeliće istine da bi obmanuo druge je majstor uništenja.”
-Criss Jami-

Može li psihološka manipulacija drugima biti pozitivna?
Istina je da su neke manipulativne radnje zapravo mali pomaci. Nasmiješiti se kako bi ostavio dobar utisak na intervjuu ili odabrati određenu odjeću kako bi ostavio dobar utisak na spoju, na primjer, male su radnje koje ljudi čine kako bi dobili pozitivnu reakciju od drugog.
Ovi gestovi ponašanja nisu manipulacija sami po sebi, već društvene vještine pomoću kojih se može dobiti više empatije od drugih. One su čak i zdrave, one su načini da dobijete ono što želite.

​Neuroni ogledala
Ova vrsta neurona se aktivira kada gledate osobu kako nešto radi. Drugim riječima, isti neuroni se aktiviraju i kod činitelja i kod posmatrača. Otkrio ih je neurobiolog Giacomo Rizzolatti i, prema njegovom istraživanju, čini se da se radi o empatijskom (stavljanju sebe u poziciju druge osobe), socijalnom i imitativnom ponašanju.

​Sljedeći primjeri pomoći će vam da shvatite kako vam neuroni ogledala mogu pomoći u vašim odnosima sa drugima:

• Neko je ljut na vas, pa pokušavate da ga smirite. Međutim, oni se samo još više ljute. Stoga je efikasnije simulirati da ste i vi ljuti samo imitianjem njihovih pokreta i gestova. Vidjećete kako se brzo ta osoba smire nakon što zauzmete ovaj stav.
• Pretpostavimo da idete na razgovor za posao. Vaše šanse da dobijete posao se povećavaju ako od samog početka ogledate onog ko ga intervjuište.

Psihološki manipulatori – otvoreni i prikriveni
I psihološka i emocionalna manipulativna ponašanja se dešavaju oko svih u svakom trenutku, čak i ako ih ne primjećujete. Možda čak i vi manipulišete, a da toga niste ni svjesni. Stoga je važno znati kako ih prepoznati, a ne zanositi se njima.

Može se smatrati da je jezik sredstvo kojim ljudi ili manipulišu ili se njima manipuliše svaki dan. Stoga morate paziti šta i kako govorite. U tom cilju, sposobnost da se stavite u poziciju druge osobe, odnosno da budete empatični, dobro je sredstvo protiv manipulacije.

Najčešća manipulativna ponašanja
Manipulativni ljudi često nipodaštavaju mišljenja drugih i stvaraju krivicu suptilnim napadima, ispitivanjem, odlaganjem stvari koje ih ne zanimaju na neodređeno vrijeme, konstantnim sažaljenjem i falsifikovanjem stvarnosti. ​

Koriste sve što je u njihovoj moći da kontrolišu trenutak. Evo najčešćih strategija manipulacije :

• Gaslajting (Gaslighting). Fraze poput „To se nikad nije dogodilo“, „Griješiš i samo izmišljaš stvari“ ili „Ti nisi normalan (normalna) pa te ne bih trebao shvatiti ozbiljno“, često su načini da se druga osoba izobliči i zbuni tako što će je manipulator natjerati da povjeruje da poludjela. Barton i Whitehead (1969) definiraju gaslajting kao: “Namjerno nastojanje da se osoba učini ludom i da se iz toga izvuče korist”. To je zato što je to smicalica koja izaziva uznemirenost i zbunjenost tako da osoba više ne vjeruje sebi, svom sjećanju, percepciji ili rasuđivanju.
• Okrivljavanje druge osobe. Manipulativna osoba pokušava da proširi negativne emocije i ranjivosti. Ili pokušava da svoju odgovornost prebaci na drugu osobu. Pokušaće vam staviti riječi u usta i čak će vas natjerati da mislite da vam mogu čitati misli.
• Pričanje. Pokušaće vas zbuniti besmislenim govorom. Njihov cilj je da vas "zapetljaju". Štaviše, čak i praktikuju monologe samo da bi to učinili.
• Diskvalifikacija i generalizacija. Oni verbaliziraju opšte, nejasne, besmislene i nefunkcionlane izjave, a njihovi zaključci su opšti. Ono što oni namjeravaju je da diskredituju vaše ideje i mišljenja. Govoriće vam stvari poput „Jednostavno ne umiješ da slušaš i uvijek želiš da imaš posljednju riječ“, „Sve je pogrešno što radiš (misliš)“ ili „Uvijek mi protivrječiš“.
• Oni takođe mogu ponuditi “pomoć”. Kritikovaće vas, a zatim će vas pokušati uvjeriti da vam mogu pomoći. Njihove rečenice obično počinju sa “Da, ali…”. Na primjer, govoriće vam da je šteta što vaš novi mobilni telefon nije najnoviji model. Ili će vam govoriti da bi vaša odjeća bolje išla sa drugim cipelama da ste se dotjerali za razgovor za posao. Možda će vam reći da vaš esej nije dobar, iako ste radili besprijekorno za određeni predmet u svojoj struci.

Svako je podložan psihološkom manipuliranju drugih
Mogli biste uzeti u obzir da postoji mnogo prototipova manipulativnih ljudi: oni koji lažu, psihopate, toksični ljudi, narcisoidni i emocionalni ucjenjivači. Ono što takođe morate uzeti u obzir je da svi u nekom trenutku imaju manipulativno ponašanje prema drugima.
Međutim, žrtva manipulacije ne mora biti slaba, ranjivija ili posebna, već je žrtva zato što je manipulatoru na dohvat ruke i što nije svjesna šta se dešava.

Svi su bili ili će biti žrtve neke vrste manipulacije, jer niko nije oslobođen toga. Postoje trenuci u kojima se ove manipulacije uvelike miješaju u vaš život i umanjuju vaše samopoštovanje i stoga povećavaju vašu nesigurnost.

(reference:
exploringyourmind.com)