Patološka neusklađenost između onoga kako se stvarno osjećamo i onoga što dijelimo na društvenim mrežama

Društveni mediji su platforme za interakciju, virtualni izlog naših života. Kada i kako mogu izazvati tjeskobu, nelagodu i nezadovoljstvo?

Ponekad postoji patološka neusklađenost između vaših stvarnih osjećaja i onoga što dijelite na društvenim mrežama, što može biti značajan izvor tjeskobe, nezadovoljstva i velike nelagode.  Ove platforme pružaju mogućnost trenutnog zadovoljenja; brzu i učinkovitu dozu dopamina. No, kao i kod svakog kratkotrajnog užitka, i dalje se morate vraćati po još. To brzo može postati problematično.

Društveni mediji pružaju jednaku priliku svima da dijele svoje sadržaje. U zamjenu za to, morate se nositi sa nevidljivim pritiskom kako biste sadržaj zadržali novim i zanimljivim. Paralelno sa tim, vaša vas motivacija da udovoljite vašim prijateljima i publici navodi da izbjegavate objavljivati ​​bilo što što je "dosadno" ili "neugodno". Imate svoje virtuelne prijatelje ili obožavatelje kojima želite ugoditi, što vas motivira da izmišljate alternativnu stvarnost .
Ovdje se postavlja pitanje kako ova emocionalna razlika između onoga što dijelite i vaših stvarnih osjećasja utiče na vaše mentalno zdravlje.

​Prava opasnost
Danas se mnogi ljudi oslanjaju na društvene platforme kao što su Facebook, Twitter, Snapchat, YouTube, Instagram ili TikTok kako bi se povezali sa drugima. Iako mogu biti zabavni, informativni i korisni, važno je zapamtiti da društveni mediji ne zamjenjuju ljudsku povezanost u stvarnom svijetu.

​Potreban vam je ljudski kontakt da biste pokrenuli hormone koji ublažavaju stres i čine vas sretnijima, zdravijima i pozitivnijima. Previše vremena na društvenim mrežama može pogoršati probleme mentalnog zdravlja poput anksioznosti i depresije.

Negativne posljedice društvenih medija

• Osjećaj kao da život nije dovoljno dobar. Čak i ako znate da slike koje vidite na društvenim mrežama ne prikazuju cijelu priču, lako vam je da se osjećate nesigurno.
• Strah da nešto propuštate u životu (Fear Of Missing Out - FOMO). FOMO je postojao prije pojave društvenih medija, ali čini se da Facebook i Instagram pogoršavaju ideju da svi ostali uživaju u svom životu više od vas. Ideja da propuštate neke stvari u životu može uticati na vaše samopoštovanje, izazvati tjeskobu i dodatno povećati upotrebu društvenih mreža.
• Izolacija. Studija Sveučilišta Pennsylvania pokazala je da društvene mreže čini da se ljudi osjećaju usamljenijima, pogotovo ako tamo provode previše vremena. S druge strane, ograničenje boravka na društvenim mrežama može učiniti da se osjećate manje usamljeno i manje izolirano. To poboljšava vaš cjelokupni osjećaj dobrobiti i zadovoljstva.

• Depresija i anksioznost. Ljudi trebaju (i uživaju) kontakt lice u lice. Ništa nije bolje u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja od osobnog druženja s nekim do koga vam je stalo, ali u stvarnom svijetu, ne u virtualnom.
• Cyber ​​maltretiranje. Otprilike 10% tinejdžera izvještava da su ih zastrašivali ili maltretirali na društvenim mrežama. Takođe, velik broj korisnika navodi da su meta uvredljivih i bezobraznih komentara.
• Opsjednutost sobom. Dijeljenje selfija i intimnih detalja na društvenim mrežama može dovesti do nezdravog ego-centrizma. Takođe vas može udaljiti od uspostavljanja pozitivnih veza sa drugima u stvarnom svijetu.

Patološka neusklađenost između onoga kako se osjećate i onoga što dijelite na društvenim mrežama može izazvati anksioznost
Društveni mediji mogu biti problematični ako izravno doprinose smanjenju kvaliteta ili učestalosti interakcija lice u lice. Isto važi i ako vas oni odvlače od posla, osjećate se tužno ili zavidno ili koristite druge društvene mreže kako biste druge ljude učinili ljubomornima. Ako je bilo koja od ovih stvari istinita, možda je vrijeme da preispitate kako koristite te platforme.
Jedan od potencijalno problematičnih čimbenika nije koliko često objavljujete, već koliko ste iskreni kada dijelite sadržaje iz svog života. Razgovor o tome kako ste sretni na društvenim mrežama kad vam je u stvari teško može pojačati anksioznost i nesigurnost.

Osjećate li se obveznim objavljivati?
​Većina nas ima malu, vjernu publiku i prijatelje na društvenim mrežama. Vjerovatno imate stvarni odnos samo sa oko 10% ljudi koji vas prate, koji su vaši online prijatelji (ili ljudima koje vi pratite). Takođe, vrlo mali postotak ljudi može zaraditi od toga što su "influenseri" . Drugim riječima, vjerojatno vas ništa ne obvezuje da dijelite stvari na društvenim mrežama.
Utiecaj vašeg sadržaja često više ovisi od toga kako vas vaši online prijatelji i pratioci doživljavaju nego o stvarnoj poruci koju dijelite ili kako je dijelite.
Kao što smo gore rekli, društveni mediji više služe za prikaz onih najboljih trenutaka u vašem osobnom i profesionalnom životu. No, rijetko kada ovakva aktivnost na društvenim mrežama ima dugoročan, pozitivan uticaj na vašu dobrobit. Naprotiv, uobičajeno je osjećati pritisak da objavljujete sadržaj, kao da je to životinja koju morate hraniti. Ova vrsta pritiska problematična je ako uzrokuje nezadovoljstvo i anksioznost.

​Dan vjenčanja
Evo primjera. Uzmimo muškarca koji se sprema oženiti i organizovati svadbu. Oduševljen je svojim danom vjenčanja, a uzbuđen je i što dijeli fotografije tiha događaja. Međutim, kada dođe taj dan, stvari počinju ići po zlu od početka. Napolju je uistinu je vruće i teško vrijeme, on se prepire sa svojom partnerkom na recepciji, a leđa ga mnogo bole. Ne osjeća se baš najbolje.

Vjerovatno se i dalje osjeća sretnim usprkos tim manjim neuspjesima. Činjenica ipak ostaje da dan nije onakav kakav je očekivao. Ne želi dijeliti fotografije na društvenim mrežama, ali osjeća se kao da ako to uskoro ne učini, ljudi će početi postavljati pitanja i osjećati se nezadovoljno. Na kraju se slika i sa recepcije postavlja sliku na svom društvenom profilu gdje izgleda sretno i zadovoljno. Ovo je hipotetska situacija, ali to se događa u mnogo različitih oblika svakog dana. Objavljujete stvari koje prikazuju emocije koje zapravo ne osjećate.

Nepovjerenje i odbijanje
Je li to život koji želite živjeti? Mogli biste se suočiti sa odbijanjem i nepovjerenjem ako vaše društvene mreže ne prikazuje vas i vaš život onakvim kakav on zaista jeste. Ni takozvani "influenseri" ne mogu izbjeći takvu sumnju ljudi iz svog kruga, iako je opravdavaju argumentima da tako zarađuju za život.

​Jaz između onoga što uistinu mislite i osjećate i onoga što objavljujete na društvenim mrežama može uzrokovati značajnu psihološku nevolju. Takođe ima potencijal patologizirati vaše emocije, spoznaju i ponašanje, što može imati dugoročne posljedice.

Ne govorimo o napuštanju društvenih mreža. Umjesto toga, pokušajte razmisliti o tome kako vam one koriste. Donose li vam više štete nego koristi? Povećavaju li vašu dobrobit ili uzrokuje tjeskobu i probleme sa vašom slikom o sebi? Društvene mreže sigurno su tu da ostanu i da ih koristimo, pa imajte na umu da je učenje od njih i učenje o sebi kontinuirani proces. Slobodni ste pokazati ko ste zapravo, umjesto da izmišljate lažni život da biste pokušali dokazati svoju vrijednost.

(reference:
exploringyourmind.com)