PERIMENOPAUZA: šta treba znati o ovom periodu u životu svake žene

Kakvo bi bilo naše stanje sa 12-15 godina da ne znamo da su rast dlačica, razvoj mliječnih žlijezda i početak menstruacije normalne pojave vezane za ulazak u naredni period života žene - pubertet?

​Bili bismo u najmanju ruku zbunjeni, ali vjerovatnije uplašeni i dezorijentisani. A upravo se to dešava sa periodom perimenopauze, koji je ujedno normalna i fiziološka faza u životu svake žene.

Tokom adolescencije, svaka djevojčica dobija uputstva o tome kako to doba počinje, konsultujući se sa svojom majkom ili medicinskim stručnjakom (idealno oboje). Žena u reproduktivnom dobu ne dobija uputstva kako će se to doba završiti, a vrlo često jednostavno ne razumije šta joj se dešava. Danas su informacije o menopauzalnom sindromu i brizi za zdravlje žena u menopauzi široko dostupne - i to je jako dobro. Perimenopauza, kao srednja faza, ostaje neispitana, zanemarena i pogrešno shvaćena. A morate je razumjeti da biste shvatili šta vam se dešava i da biste sebi olakšali ovaj nimalo jednostavn period. To ne smijete propustiti, jer vaše zdravlje u kasnijim godinama umnogome zavisi od vaših postupaka u ovom periodu.

Upoznajmo četiri žene. Koja od ovih žena starosti 43-52 godine opisuje simptome perimenopauze?
Prva žena: Menstruacija je postala obilnija. Osjećaj nemira i anksioznosti, razdražljivost. Njen suprug kaže da je njen predmenstrualni sindrom postao još teži. Svake noći se budi nekoliko puta, nekad se preznoji, nekad sa osjećajem ubrzanog rada srca i strahom da je u pitanju srčani udar.
Druga žena: Strašne promjene raspoloženja: od iritacije na djecu i želje da brzo započnu samostalan život, do „sindroma napuštenog gnijezda“, čini se da se svijet okolo ruši, depresija.
Treća žena: Dobija na težini. Dodatni centimetri se ubrzano povećavaju, posebno na stomaku, što se nikada ranije nije dogodilo. Suva koža, gubitak kose i istovremeno akne, skoro kao kod tinejdžera. Plitak san, umor i rastresenost tokom dana.
Četvrta žena: Zakašnjenje menstruacije nekoliko sedmica, lagano povećanje tjelesne težine, osjećaj otoka, bol u grudima, pojačano mokrenje danju i noću, nehotično puštanje mokraće, želja za nečim slatkim ili slanim, te iste promjene raspoloženja i sklonost plakanju kao u trudnoći ...
TAČAN ODGOVOR: sve četiri žene opisuju simptome perimenopauze. Nijedna od njih se ne žali puno na dobro poznate valunge, jer ti naleti vrućine  su samo jedan od 25 (neki stručnjaci kažu 34) simptoma perimenopauze. I, u pravu ste, morate isključiti gomilu bolesti (hipotireoza, tumori materice itd) da bi se utvrdilo da se zaista radi o perimenopuazi, a ne o nekoj bolesti.
.
Ova raznolikost u paleti simptoma posljedica je činjenice da je perimenopauza period promjene, prelaza iz jednog stabilnog stanja u drugo, svojevrsne hormonske turbulencije, a u turbulenciji će se svako osjećati nelagodno u različitom stepenu. Svaki organizam je različito sposoban da se prilagodi ovom podrhtavanju u zavisnosti od konstitucijskih karakteristika, već postojećih poremećaja i bolesti, načina života, genetskih faktora itd. Rad jajnika koji se sastoji od formiranja folikula koji nose zametnu ćeliju i učestvuje u sintezi ženskih polnih hormona, sa godinama ne prestaju preko noći – to je postepen proces koji u prosjeku traje 4 godine. Ovo je perimenopauza.

Definicije
Međunarodnog društva za menopauzu daje sljedeću definiciju: perimenopauza (tranzicija ka menopauzi) je period koji obuhvata vrijeme od prvih manifestacija hormonalnih promjena koje dovode do menopauze i prve godine nakon prestanka menstruacije. Menopauza je potpuni prestanak menstruacije kod žene kao rezultat prestanka funkcije jajnika. Kaže se da je žena ušla u prirodnu menopauzu ako je prošlo najmanje 12 mjeseci od posljednje menstruacije i nema drugih uzroka amenoreje.
Perimenopauza je, dakle, period koji prethodi menopauzi. Ženimo tijelo, psiha i zdravlje tokom perimenopauze prolaze kroz niz promjena, a neke od njih mogu biti teške za podnijeti.

Najčešći simptoma tokom perimenopauze

• Promjene u menstrualnom ciklusu. Menstruacija može postati češća ili, naprotiv, rjeđa, može doći do dugih kašnjenja, što rezultira oskudnim ili jakim produženim krvarenjem. Predmenstrualni sindrom se može intenzivirati, posebno njegove emocionalne manifestacije.
• Promjene u prirodi menstrualnog krvarenja. Na primjer, prije je menstruacija počela postupno sa maksimalnom količinom iscjetka do 2-3 dana, sada iznenada i odmah počinje da dobija jaču boju, ili se svijetli i obilni iscjedak ponovo pojavljuje 5-6 dana, kada se čini da je sve gotovo.  Samo stručnjak nakon kompletnog pregleda može utvrditi da li je ova pojava vezana za doba žene ili neku bolest.
• Pojava ili pogoršanje glavobolje ili migrene.
• Nespretnost. Mnoge žene primjećuju da njihovi pokreti gube nekadašnju gracioznost, lakoću, pa čak i preciznost. Ovo se može popraviti.
• Dnevna pospanost. Poremećaj noćnog sna, nesanica. Često je praćeno jakim znojenjem, posebno u području između mliječnih žlijezda (noćno znojenje). Loš san može biti povezan sa čestim porivom za mokrenjem.
• Grčevi u mišićima. Mogu biti povezani sa nedostatkom progesterona i prilično su česta tegoba tokom perimenopauze. Naravno, postoji mnogo drugih razloga za ovu pojavu, koji se mogu otkriti tokom pregleda.
• Bol u donjem dijelu leđa, sličan, ali nije povezan s menstruacijom.
• Česti nagon za mokrenjem, koji nije povezan s povećanjem količine potrošene tekućine, nevoljno mokrenje tijekom kašljanja, kihanja ili bez razloga.
• Promjene u apetitu i žudnji za hranom. Mogu postojati periodi neutažive gladi ili neodoljive želje da se jede slano, slatko, kiselo.
• Bol u mišićima i zglobovima. Ponekad se okarakteriše kao bol posvuda ili migrirajući bol. Pojava ili intenziviranje crnih krugova ispod očiju.
• Gubitak i stanjivanje kose na vlasištu i rast sporadične grube dlake na licu.
• Akne. Prilično česta pojava u perimenopauzi, povezana, poput problema sa kosom, sa privremenim povećanjem nivoa muških polnih hormona. Tijelo se pokušava izboriti sa manjkom estrogena (nedostatak ženskih polnih hormona).
• Mliječne žlijezde. Unatoč gubitku tkiva u grudima, što rezultira neprivlačnom promjenom oblika, može doći do nadimanja i boli. Ovu bol nikada ne treba zanemariti 
• Valunzi (naleti vrućine). U isto vrijeme, ruke i stopala su hladni. 
• Tinitus.
• Vrtoglavica, nestabilnost hoda.
• Povećanje tjelesne težine, često nije povezano s promjenama u ishrani i fizičkoj aktivnosti.
• Zadržavanje tečnosti. Problemi sa varenjem od zatvora do rijetke stolice.
• Promjena tjelesnog mirisa. Ovaj simptom perimenopauze nije u potpunosti objašnjen, ali prilično često se javlja.

Svi ovi simptomi povezani su sa promjenama nivoa polnih hormona (estrogena, progesterona, androgena). Međutim, svi oni mogu biti manifestacija ginekoloških i neginekoloških bolesti i zahtijevaju obavezni pregled. Svi ovi simptomi mogu se pojaviti tokom perimenopauze u različitom intenzitetu i kombinacijama. No, pojava samo nekoliko njih može u različitom stepenu uticati na kvalitet života žene u ovom periodu. Dobra vijest je da se svi ovi simptomi daju tretirati. Dakle, ako prlazite kroz period menopauze i imate navedene simptome, moguće je olakšati ih.

Imajte na umu da stručna lica moraju obaviti niz detaljnih pregleda da bi se utvrdilo da je u pitanju perimenopauza i isključila druga oboljenja i zdravstveni problemi. 

Perimenopauza: liječenje
Terapija se sprovodi radi smanjenja simptoma i poboljšanja kvalitete života, te sprječavanja razvoja komplikacija. Nakon detaljnog pregleda, u nedostatku kontraindikacija organa i sistema, propisuje se hormonska nadomjesna terapija. Režime liječenja i doze određuje ljekar. U te svrhe prepisuju se estrogeni, gestageni i kombinovani lijekovi. Prilikom uzimanja kontraceptiva, nadzor ginekologa je obavezan. Ako je potrebno, promijenite doze ili lijekove. Ako postoje neželjena dejstva zbog uzimanja hormona, koriste se fitoestrogeni - farmaceutski proizvodi na bazi biljnih sirovina. Imaju blagi efekat sličan estrogenu, nemaju neželjenih efekata, a dejstvo je vidljivo nakon nekog vremena. Neugodne manifestacije premenopauze možete smanjiti uvodeći konzistentnu dnevnu rutinu: zdrav san, dovoljna fizička aktivnost, pravilna prehrana. Pozitivna iskustva pomoći će u borbi protiv depresivnog raspoloženja: komunikacija sa dragim ljudima, putovanja, odlasci u kino i pozorište, hobiji, kupovina. Dobri rezultati se postižu individualnim konsultacijama sa psihoterapeutom, a u nekim slučajevima liječenje se sprovodi zajedno sa kardiologom, endokrinologom, neurologom ili psihijatrom.


REFERENCE/STUDIJE/LITERATURA:
1. Santoro N. Perimenopause: From Research to Practice. J Womens Health (Larchmt). 2016 Apr;25(4):332-9. doi: 10.1089/jwh.2015.5556. Epub 2015 Dec 10. PMID: 26653408; PMCID: PMC4834516.
2. Harlow SD, Gass M, Hall JE, et al.. Executive summary of the Stages of Reproductive Aging Workshop +10: Addressing the unfinished agenda of staging reproductive aging. J Clin Endocrinol Metab 2012;97:1159–1168
3. Santoro N, Brown JR, Adel T, Skurnick JH. Characterization of reproductive hormonal dynamics in the perimenopause. J Clin Endocrinol Metab 1996;81:1495–1501
4. Delamater L, Santoro N. Management of the Perimenopause. Clin Obstet Gynecol. 2018 Sep;61(3):419-432. doi: 10.1097/GRF.0000000000000389. PMID: 29952797; PMCID: PMC6082400.
5. Matthews KA, Wing RR, Kuller LH, Meilahn EN, Plantinga P. Influence of the perimenopause on cardiovascular risk factors and symptoms of middle-aged healthy women. Arch Intern Med 1994;154:2349–2355