Svjedoci smo da se posljednjih 100 godina akcenat konstantno stavlja na razum, a sve to na uštrb emocija. Razum je taj kome je dat status "gazde". Stoga smo vaspitavani da ne pridajemo značaj emocijama i izražavanju emocija.
Ljudi nastoje oblikovati svoje emocionalno izražavanje u društveno prihvaćene norme, što može značiti potiskivanje ili negiranje emocija. Mnoge emocije su kategorizirane kao negativne od strane društva. Neke od njih uključuju gnijev, tugu, bol i strah. Primjer toga se može naći u nekim izrazima/rečenicama koje slušamo od naših ranih godina. Ovi izrazi se prenose kulturološki, i oni su postali dio naših najdubljih misli.
Uobičajeno je čuti izraze poput: "Ako vas vide da plačete, pomisliće da ste slabi". Ili "Ako vas vide da ste ljuti, pomisliće da ste neprijatna osoba", "Iskontroliši sebe, nemoj plakati!", "Muškarci ne plaču", itd. Ove su se misli i nebuloze pretvorile u dogme i tako smo "izvitoperili" izražavanje vlastitih osjećanja, drugim riječima: ne umijemo ih izraziti kako treba. Kao rezultat toga, predisponirali smo sebe za mnoge fizičke bolesti, a među njima su i bolesti jetre.
"Ako zatvoriš svoje srce za osjećanja i emocije, odustaješ od istine". -Vivaracho- Potiskivanje emocija šteti našem fizičkom zdravlju Poricanje ili potiskivanje emocija prema kojima postoje kulturološke predrasude, tj. emocija kao što su strah, tuga ili bijes, ne znači da će one nestati. One, zapravo, nikada ne nestaju. Bez obzira na to koliko ih duboko zakopavali, one opstaju. Kada potiskujemo emocije, negiramo njihovo slobodno izražavanje, učinak izražavanja i njihovo prirodno kretanje koje postaje inhibirano umjesto da ga kanališemo. Tako, na primjer, kada potiskujemo bijes ili strah, mišićna napetost treba biti usmjerena ka spolja. Ta spoljna mišćićna napetost "interveniše" i pomaže u tipičnoj situaciji koja uključuju borbu ili bijeg. Međutim, ono što se dešava u većini slučajeva je da se napetost preusmjerava ka unutra. Ta se napetost zatim prenosi na naše unutarnje mišiće. Dugoročno, napetost koja prati emocije, koje su potisnute, završava tako što se izražava u drugim oblicima. Kao npr. kontrakcije ili mišićna krutost, bolovi u vratu i leđima, želudačne bolesti, glavobolje, pa čak i bolesti jetre. Emocije koje su zarobljene unutar osobe traže vlastito razrješenje i izraz. To je dio prirode emocija, jer one su stvoreni da se osjećaju i izražavaju. Kontrolisanje emocija je pomalo iluzorno iskustvo. Takođe, varate se ako mislite da možete kontrolisati emocije. Ono što pokušaj "kontrole" krije je vrlo neizvjesna ravnoteža koja se može narušiti bilo kad. Budući da poedinac pokušava održati kontrolu, ono što će postići je samo prolazna transformacija nekog ekstremnog ponašanja. Prije ili kasnije, potisnute emocije će morati da izađu vani. "Potiskivanje osjećanja vas ne čini jačima. Naprotiv, čini vas ranjivijima onda kada treba da se suočite sa nedaćama". -Demente Nano Silhy- Emocije koje napadaju jetru Smještena pod dijafragmom, jetra je organ zadužen za detoksikaciju cijelog organizma. Jetra igra bitnu ulogu u svim vitalnim funkcijama ljudskog tijela. Ne samo da filtrira i uklanja otpad, ona je takođe zadužena za neutralizaciju otrova, toksina, mikroba i kancerogenih tvari. Kada je ovaj organ pogođen ili oštećen, doći će do višestruke patologije unutar i izvan jetre, što će takođe uticati i na druge organe.
Bilo koja vrsta stresa ili pritiska blokira funkcije jetre na ovaj ili onaj način. To je zato što kada je tijelo napeto, ono skreće svu svoju pažnju prema rješavanju onoga što ga preplavljuje i što mu stvara stres. To je u određenoj mjeri normalno i zdravo. Ali kad je stres ponavlja i kada je akutan, jetra hronično blokira svoje aktivnosti i postaje predisponirana za začepljenja i nepravilno funkcionisanje.
Bijes je emocija koja se najviše povezuje s problemima jetre. Izraz "bijes" treba interpretirati u njegovom najširem smislu. On uključuje emocionalna stanja kao što su ljutnja, razdraženost, frustracije, iritacije, neprijateljstvo ili gorčina. Ako ova stanja traju već duže vrijeme, jetra bi mogla biti pogođena, oštećena, što stvara stagnaciju unutar nje i nepravilno funkcionisanje.
Dobro je gledati dalje od društveno prihvaćenih normi i mišljenja povodom negativnih emocija. To će vam pomoći da izbjegnete moguće probleme sa jetrom i održaće je u stanju pravilnog funkcionisanja. Umjesto izbjegavanja bijesa i frustracije, moraćete se suprotstaviti situacijama koje stvaraju ovakve emocije. To možemo učiniti tako što ćemo otvoreno razgovarati o temama koje čine da osjećamo nelagodu i rješavanjem stresnih situacija.
Razmislite: cijeli organizam zavisi od pravilnog funkcionisanja vaše jetre. REFERENCE: 1. Asadipooya K, Lankarani KB, Raj R, Kalantarhormozi M. RAGE is a Potential Cause of Onset and Progression of Nonalcoholic Fatty Liver Disease. Int J Endocrinol. 2019 Sep 18;2019:2151302. doi: 10.1155/2019/2151302. PMID: 31641351; PMCID: PMC6766674. 2. Gray-Renfrew A, Kimbell B, Finucane A. Emotional experience of people with advanced liver disease: Secondary data analysis. Chronic Illn. 2020 Dec;16(4):284-295. doi: 10.1177/1742395318803668. Epub 2018 Oct 4. PMID: 30286621. 3. Chang RY, Hsueh-Hua Ho S, Tsai HL, Koo M. Association of anxiety and depression with chronic liver diseases in patients with noncardiac chest pain: A cross-sectional study. Medicine (Baltimore). 2022 Aug 5;101(31):e29620. doi: 10.1097/MD.0000000000029620. PMID: 35945771; PMCID: PMC9351862.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|