Pozitivni uticaji Božića na psihu

Božić je drugačije doba godine. Tada smo skloni obavljanju nekih aktivnosti koje ne radimo tokom cijele godine. Mijenjaju se i naši stavovi, veseliji smo i optimističniji.  Zaista, ovo je posebna sezona, puna emocionalnih i društvenih stimulansa.

Čini se da transformacija koja se događa oko Božića u našim običajima i fizičkom okruženju pozitivno utiče na naš mozak. Zapravo, jedna naučna studija je potvrdila da ovo doba godine stimuliše drugačiju vrstu moždane aktivnosti. Isto tako, promjene u našim navikama i okolini modifikuje naše umove.

“Poštovaću Božić u svom srcu i trudiću se da ga zadržim tokom cijele godine .”
-Charles Dickens-

Studija o Božiću i mozgu
Grupa naučnika sa Univerziteta u Kopenhagenu (Danska) sprovela je istraživanje o efektima Božića na mozak. Njihov cilj je bio da lociraju "božićni duh" unutar moždane aktivnosti. Da bi to učinili, koristili su funkcionalnu magnetnu rezonancu.

Koristili su dvije grupe ljudi. Jedna grupa su bili oni koji su Božić slavili od djetinjstva i imali pozitivan stav prema proslavi Božića. Druga grupa nije bila navikla slaviti Božić.
U prvoj grupi otkrivena je aktivacija određenih područja mozga kada su sudionici bili suočeni sa slikama ili podražajima koji su evocirali Božić. Konkretnije, promjene su uočene u senzorno-motornom korteksu, primarnom i premotornom korteksu i parijetalnom režnju. U drugoj grupi do ovih reakcija nije došlo.
Rezultati sugeriraju da su oni koji su podsjetili na vlastite božićne tradicije reagovali na njih pokrećući sjećanja i motoričke senzacije. Očigledno, ovo doba godine aktivira duboka i pozitivna sjećanja još od djetinjstva. To je razlog zašto se čini da mozak pokazuje drugačiji obrazac aktivacije u ovom periodu nego u drugim periodima godine.

Božićna iskustva
Varijacije u okruženju uzrokuju promjene raspoloženja. Naravno, ovo utiče na naš mozak. Za Božić se mijenjaju naši običaji, aktivnosti, stavovi, pa čak i izgled naših kuća i ulica. Stoga, u većoj ili manjoj mjeri, dolazi i do transformacije u našim umovima.
Međutim, nije moguće generalizirati način na koji Božić mijenja mozak. Zavisi od svakog okruženja i svakog pojedinca. Međutim, moguće je utvrditi faktore koji imaju potencijal da proizvedu ove promjene.

Kupovine i obaveze
U ovo doba godine često imamo više društvenih obaveza nego inače. Više je okupljanja, zabava i svih vrsta društvenih događaja. Osim toga, vrijeme provodimo u kupovini poklona. Ovo doprinosi radosti i ushićenju.
No, oni koji imaju pozitivan osjećaj u vezi Božića osjete i određenu tugu kada se on završi. Mogu se osjećati iscrpljeno ili prazno kada znaju da se moraju vratiti svojoj uobičajenoj rutini.

Pokloni
Božić i pokloni su kao kruh i puter: često idu zajedno. I davanje i primanje poklona stvaraju emocionalno zadovoljstvo. Velikodušnost je povezana sa oslobađanjem dopamina i endorfina. Ovo povećava osjećaj blagostanja.
Može biti da ne možemo dati sve poklone koje bismo željeli ili da sami ne primamo dovoljno. Ako je tako, možemo se osjećati razočarano ili tužno. Ako se tako osjećate, trebali biste sebi kupiti neki mali poklon ili poslasticu kako biste nadoknadili osjećaj praznine.​

Kontakt sa drugima
Za Božić imamo tendenciju da uspostavimo više kontakata sa drugima. Važno je da dobro regulišete sa kim sve stupate u kontakt, kako ne biste doživjeli preopterećenje, pogotovo ako vam je neprijatno zbog ovako intenzivnog druženja. Inače, možete se svim srcem pridružiti božićnom veselju drugih.

Pretjerivanja
Bez sumnje, ovo doba godine podliježe pretjerivanju. Posebno u pogledu trošenja, jela i pića. Prekoračenje granica obično ima posljedice, koje su često vidljive tek narednog mjeseca. Zato je bolje da se kontrolišete i uživate u fešti umjereno.
Konačno, Božić je divno vrijeme i gotovo niko nije ravnodušan na njega. Pozitivan mentalni i emocionalni stav omogućava da se sve doživi na zdrav način, njegujući pozitivne promjene svetkovina, regulišući sve tako da kasnije nema neželjenih efekata.

(reference:
Evidence of a Christmas spirit network in the brain: functional MRI study, University Of Copenhagen, https://research.ku.dk)