Prestala sam da dajem objašnjenja onima koji slušaju samo ono što žele da čuju

Ne živite objašnjavajući drugima sve što radite, jer to je izvor nepotrebnog stresa. Nema potrebe pravdavati svoj način postojanja onima koji vas osuđuju samo zato što ste drugačiji, što ste jedinstveni. Ko vas voli, taj vas i poštuje. Stoga izbjegavajte upadanje u obrazac razmišljanja „šta će drugi reći“ i zaštitite svoju privatnost.

Nešto što karakterizira današnje društvo jeste da se za sve stavlja u kalupe i očekivanja: od fizičkog izgleda do onoga što se smatra „biološki“ normalnim, poput udaje, rađanja djece itd. Socijalni pritisak, pa čak i porodični pritisak, često nas prisiljava da moramo objašnjavati sve što radimo (ili odlučiti da to ne učinimo).

Vježbajte ličnu slobodu i umjetnost asertivnosti. Prestanite objašnjavati sve što radite: ko vas voli, to mu ni ne treba, a ko vas ne poštuje, neće vas ni shvatiti. 

Jedna važna stvar koju bismo trebali početi raditi već danas je razmišljati o tome koliko se puta pravdamo pred drugima. Ako to činite previše, upadate u nekoherentnost, patnju i nepotrebnu sekiraciju. Vi ste svoj sudija i imate puno pravo da kažete: "Ne, neću vam davati objašnjenja, jer to uopće nije vaša briga. 

Davanje objašnjenja: izvor stresa
U zanimljivom članku objavljenom u jednom članku online magazina "Pshycology Today" objašnjavaju  da se moramo naučiti suočiti sa svim onim ljudima koji se usude dovesti u pitanje naše "važne životne odluke".
- Kako to da se još niste vjenčali?
-  Kada ćeš se skrasiti i naći dobar posao?
-  Zašto nemaš još jedno dijete?

​Najsloženija od ovih situacija je to što su "sudije" koje procjenjuju naše odluke ili „nečinjenje“ upravo naši najbliži rođaci, stoga je pritisak i stres veći.

Razlozi koji nas tjeraju da dajemo objašnjenja
Da bismo malo bolje razumjeli najčešće izvore patnje, potrebno je uzeti u obzir ove dimenzije u kojima se svi možemo identificirati.

• Vrlo česta greška u koju obično upadamo je to što smo uslovljeni stresnom potrebom da osmislimo svoje postojanje zadovoljavanjem očekivanja drugih (a posebno svoje porodica).

• Sljedeći aspekt koji treba uzeti u obzir je da postoje oni koji su svoj lični život učinili javnom platformom, gdje se svaki čin, izbor ili misao moraju naglas iznijeti kako bi bili društveno prihvaćeni. To je nešto što često viđamo na našim društvenim mrežama: „lajk“ je pozitivno pojačanje koje čini da se osjećate dobro nakon što objavite svoju misao ili fotografiju.

• Strah od toga  "što će reći drugi " i danas je vrlo prisutan . Postoje oni koji vide potrebu da pravdaju svaku stvar koju čine kako ne bi „prekinuli“ taj krug kontrole u kojem se davanje ili nedavanje objašnjenja izdvaja kao različito.

Primijenite sljedeće pravilo u svom životu: radite stvari i ne pravdajte se drugima,  jer niste dužni da ikome dajete svoja objašnjenja za život koji živite.

Naša asertivna prava
U studiji sprovedenoj na Univerzitetu u Ohaju (Sjedinjene Države) i objavljenoj u časopisu "Behavior modification" objašnjavaju da jednostavna činjenica razvoja i primjene asertivnih strategija poboljšava naše zdravlje i kvalitet naših društvenih odnosa.
Svi mi imamo asertivna prava, to jest, možete i trebate imati svoja mišljenja i uvjerenja, s punim pravom da procijenite svoja osjećanja i ponašanja i prihvatite ih kao valjana čak i ako ih drugi ne vide dobro ili ih ne prihvaćaju.

Naučite biti asertivni: objašnjavanje nije uvijek korisno
Kako internalizirati i primijeniti ove principe u našoj stvarnosti? Pozivamo vas da uzmete u obzir sljedeće:

• Imate pravo dati ili ne datiobjašnjenja: oni koji su istinski odgovorni za ono što rade, osjećaju ili biraju, to smo mi sami. Ako nas drugi vole i poštuju, ne trebaju im naša opravdanja.

• Diplomatski postavite ograničenja: kada, na primjer, član porodice insistira da mu date objašnjenje o nečemu što ga se ne tiče, postavite ograničenja ljubaznošću i uvijek koristite kratke fraze: "to je moja odluka", "jer mi se to tako sviđa , "jer sam zadovoljan svojim životom".

• Ponekad je davanje objašnjenja totalno beskorisno: to je nešto što moramo prihvatiti jer  postoje oni koji razumiju što žele, a često je zahtjev za objašnjenjem sam po sebi kritika ili način da se drugi ponizi. Naučite ignorirati prazne kritike. Izbjegavajte beskorisnu patnju.

Prije objašnjenja, razmislite hoće li ono što ćete reći pomoći da se nešto poboljša, riješi ili spriječi određena situacija. Ako ne, ne brinite, nasmiješite se i samo šutite.

(reference:
gedankenwelt.com)