Pretjerano razmišljanje oduzima sreću

Pretjerano razmišljanje je iscrpljujuće, pogotovo ako su vaše misli negativne i beznadežne. Umjesto toga, trebali biste se usredotočiti na smirenost i ravnotežu. ​

​Pretjerano razmišljanje dovodi do mentalnog opterećenja i oduzima nam sreću. To se događa naročito kada su te misli, ideje i razmišljanja toksične ideje koje truju vaše samopoštovanje, nade i projekte. Važno je napomenuti da za vašu dobrobit nije ništa toliko potrebno kao njegovanje opuštenijeg, mirnijeg i usredotočenijeg uma.

Um je nemirni stroj. Neuroznanstvenici ističu da ljudi u prosjeku imaju oko 30.000 misli dnevno, od čega gotovo 80% nije korisno. Drugim riječima, to su samo ponavljajuće ideje, sjećanja i kognitivni procesi.
S tim u vezi, neke ideje i sjećanja mogu biti toksični. Pod njihovim uticajem se osjećate loše i ​​uvlače vas u nezdrave psihološke obrasce. Zato ključ mentalnog blagostanja nije u broju misli koje imate, već u njihovom kvalitetu.

"Da biste bili dobar pisac, izražavajte se kao obični ljudi, ali mislite kao mudar čovjek."
-Aristotel-


Previše razmišljanja iscrpljuje vaš mozak
Kada se sportaši priprema za izvođenje određene vježbe, oni znaju da ono što moraju kontrolirati najviše jeste njihov um. Pretjerano razmišljanje moglo bi utjecati na njihovu izvedbu ili ih čak učiniti neuspješnima. Stoga je najbolja strategija u tjeskobnoj situaciji ostati usredotočen, smiren i usmjeren na cilj.
Misli, poput većine kognitivnih procesa, potiču iz prednjeg režnja. U ovom području vaš mozak planira stvari, uspoređuje informacije, zaključuje, razmišlja i analizira. Nadalje, svaki od ovih procesa zahtijeva puno energije. Dakle, trebali biste znati kada je vrijedno razmisliti o stvarima i kada se prepustiti i jednostavno vjerovati svojim instinktima.

Multitasking
U nekom trenutku svi sportaši nauče važnost treninga svog uma, obuzdavanje svojih misli kako bi svu svoju pažnju usredotočili na neki cilj. Ali biti u stanju kontrolirati svoje mentalne procese, nije baš lako kada imate više zadataka .

• Kognitivni psiholozi, poput Davida E. Mayera  sa Sveučilišta u Manchesteru, ukazuju da, iako je mozak vješt kada je u pitanju multitasking, on ima svoje granice.
• U stvari, uobičajeni svakodnevni zadaci, poput vožnje dok slušate glazbu ili razmišljate o tome što vas očekuje na poslu, što ćete raditi sjutra, što niste napravili i što ste trebali učiniti, uzrokuje veliki  mentalni stres.
• Ako taj stres zadržavate tijekom vremena, to će utjecati na vaše opće raspoloženje.
• Previše razmišljanja svakog dana dovodi vas do iscrpljenog mentalnog stanja.

​Najefikasniji mozak i njegova čudna neurološka aktivnost
Možda mislite da vješti ljudi imaju aktivniji mozak kada spremaju neki zadatak. No, zapravo, ne radi se o "aktivnijem" umu, nego o "učinkovitijem" mentalnom pristupu.

• Ne radi se o tome da se razmišlja više; radi se o boljem razmišljanju i stvaranju produktivnijih, direktnih i korisnih misli.
• Drugi zanimljiv aspekat je da ljudi sa višim IQ-om ne moraju nužno imati najučinkovitije misli.
• Obično inteligentni ljudi primjenjuju nešto što se naziva arborescentno razmišljanje, a to je kad jedna ideja vodi drugoj. Jedna sumnja potiče ih da iznose različite hipoteze i, prema tome, nove načine pristupa problemu.

To je razlog zašto im treba duže da pronađu odgovore i zašto im takva sklonost preispitivanju izaziva tjeskobu.

Misli manje i bolje kako bi bio sretan
Dobro razmišljanje je sinonim za bolji život. Međutim, kako trenirati fokus i um, koji se koriste za pohranu vaših strahova? Albert Ellis, pionir racionalne terapije emocionalnim ponašanjem (REBT) , u svom je radu izjavio da stvari koje vam se događaju ne utiču na vas, već na vas utiče način na koji ih tumačite.

Stoga je ključ da se bolje ophodite prema sebi, vrjednujete stvari iz druge perspektive i dopustite svom umu da se svako malo zaustavi i odmori.

Četiri koraka koji vam mogu pomoći da izbjegnete pretjerano razmišljanje

• Kognitivna psihologija kaže da možete mijenjati svoje raspoloženje mijenjajući način na koji razgovarate sa sobom. Dakle, trebali biste se udaljiti od negativnosti, straha i gnjeva.
• Drugi korak koji može biti vrlo koristan je naučiti upravljati svojim emocijama. Da biste to učinili, uvjerite sebe da ste na sigurnom i da niste u opasnosti. Radite na svom unutarnjem miru.
• Nadalje, prakse poput usredotočene pažnje mogu vam omogućiti da smanjite buku svog hiperaktivnog uma. Takođe, to će vam pomoći da se usredotočite na sadašnjost, što je neophodno za smanjenje brige.
• Na kraju, sjetite se da postoji vrijeme za razmišljanje i vrijeme da se opustite i prepustite. Ponekad trebate razmišljati o nečemu, analizirati situaciju ili tražiti mogućnosti. Svi ti procesi omogućuju vam donošenje boljih odluka. Ali može biti kontraproduktivno imati opsesivne misli.​

Zaključno, sreća dolazi iz učenja da kontrolirate svoje misli i njihov kvalitet. Postizanje toga nije nužno jednostavno, pogotovo kada ste podvrgnuti grubim mentalnim shemama poput "moram", "što ako", "trebao bih" ili "bolje da to učinim". Međutim, trebali biste vježbati prepuštajući se životu, živjeti u trenutku i svakodnevno se rješavati briga i straha.

(izvor: exploringyourmind.com)