Postoji široka podjela između optimističnog stava prema životu koji stvara "dobre vibracije" i tzv "magičnog pozitivizma" koji je toliko danas popularan. Mnoge od tih perspektiva dovode do onoga što se naziva pronoja. Ova riječ se odnosi na stanje svijesti koje je praktički postalo religija.
Često ćete slušati kako njegovi sljedbenici govore da konstantno moramo sprovoditi raznorazne "rituale" i praktikovati autosugestiju kako bismo natjerali svemir da radi u našu korist.
Pronoja je poremećaj suprotan poremećaju zvanom "paranoja". Za ovaj drugi je karakteristično javljanje sumanutih ideje, a glavni problem je uvjerenje da se cijeli svemir urotio protiv osobe kako bi joj naškodio. Oni tumače bilo koju poteškoću ili prepreku kao rezultat nevidljive sile, bez ikakvih dokaza da to potkrijepe. Izvor ovakve univerzalne zavjere za paranoičnu osobu je neka "viša sila", koja bi mogla biti đavo, Marsovci i drugi vanzemaljci, čovječanstvo, itd.
"Ko god se prepušta nevidljivim silama, prepušta se ništavilu." -Walter Scarpetta- Kada je u pitanju pronoja postoji sličan mehanizam, iako su ideje potpuno suprotne. U ovom slučaju osoba vjeruje da postoji neka "vrhunska sila/vlast" koja radi u njenu korist i za njeno dobro. A ono što je zaista paradoksalno je da onaj ko usvoji pronoju kao filozofiju života takođe je vrlo blizu pada u paranoju. To je zato što je logika/mehanizam iza oba ova mentalna stanja uglavnom ista. Pronoja i mentalitet nove ere Postoji rasprava o tome treba li pronoju smatrati mentalnim poremećajem ili je to samo simptom iza drugih mentalnih poremećaja. Nema dogovora još uvijek. Ono što je sigurno i utvrđeno je da u slučaju pronoje osoba ima iskrivljenu viziju stvarnosti. "Pozitivno usmjerene struje" počele su dobivati zamah tokom osamdesetih godina prošlog vijeka. To se dogodilo u isto vrijeme kada su se učenja takozvane "nove ere" počela širiti diljem svijeta. Pred kraj 20. vijeka, zamisao je bila promjena filozofije doba. Vjerovalo se da će se nova "pozitivna svijest" proširiti cijelim svijetom. A ako ste se željeli ukrcati u taj "vlak pozitivnosti" i novih ideja, morali ste koristiti određene upute/pravila, objekte i obrede koji navodno privlače "dobru energiju". Mnoge od tih ideja dolazile su iz istočnjačkih religija poput hinduizma. One su bile izvučene iz konteksta i proširile su se na zapadnjačku misao, koja ih je počela pretvarati u materijalno, odnosno unovčavati. Jedan od njih je "Zakona privlačenja". Prema ovom "zakonu", da bismo nešto postigli, moramo "njegovati" duboku želju da to postignemo. To bi onda dovelo do veće vjerojatnoće da se želja ostvari. Dalje se savjetuje da treba usvojiti rituale autosugestije, ako želimo da stvari funkcionišu i da se dešavaju u našu korist. Ovdje je bitno pomenuti da Zakon privlačenja kao univerzalni zakon zaista postoji, da se za njega znalo od vajkada, i da se ne radi ni o čemu novom. Radi se o tome što je postao previše pojednostavljen i rabljen, gotovo do apsurda, i da su ga mnogi ljudi usvojili kao takvog, ne znajući da iza zakona privlačenja postoji cijela logika i filozofija. Stoga, dešava se da upravo ljudi koji su podložni pronoji vrlo lako usvajaju ove simplifikovane poglede i počinju živjeti u iluzijama. Često ćete čuti kako kažu (primjera radi): ako želite imati ljetnikovac, trebali biste ga vizualizirati svakog dana u vašem umu. Treba se usredotočiti na tu sliku i zamišljati je svakog dana. Ako to učiniš ispravno, svemir će pred tobom otvoriti neki plan, i prije ili kasnije, imaćeš taj letnjikovac. Tačno je, zamišljanje i vizualizacija JESU preteče ostvarenim idejama i snovima, no, ne može se samo zamišljati, moraju se preduzimati konkretni koraci uz vizualizaciju.
Vrlo profitabilan biznis
Ideologije koje promovišu pronoju "prodaju" nade. Usađivanje nade ljudima je zapravo pozitivna stvar, i bilo bi za svaku pohvalu da ne znamo činjenicu da je oko "pozitivnog uma" izgrađeno čitavo tržište. Najneugodniji dio toga što u mnogim slučajevima ljudi traže spas i lijek u "magli", zavaravaju se i troše novac i vrijeme na "prežvakane ideje". Da ne spominjemo težinu razočarenja koje dožive zbog iskrivljenog gledišta i pogrešnih stavova. S etičke i psihološke tačke gledišta ovo je pitanje takođe zabrinjava. Ljudi se vode vjerovanjem da mogu postići svoje ciljeve jednostavno "koncentrišući se" na njih i "vizualizirajući" i koristeći metode za navodno privlačenje energije. Ovo smanjuje vrijednost rada, truda i istrajnosti. A, u međuvremenu, oni koji prodaju maglu pune svoje džepove. Raj na prodaju Bilo koja ideologija koja vam prodaje raj je sumnjiva. Ono što svi ovi trendovi misli obećavaju jednostavno je nemoguće bez konkretnih koraka i truda.
Ovakve, isključivo pozitivne ideologije usađuju ljudima misli da mogu izbjeći probleme. Ono što bi svi ljudi trebalo da shvate je da se problemi ne mogu izbjeći i da se njihov uspjeh u životu i ostvarenju planova ogleda u tome koliko su sposobni suočiti se sa problemima, prihvatiti ih, kako pravilno reagovati i prevazići ih. Život nema jedan "recept/pravilo" (u ovom slučaju isključivo "pozitivistički pogled") za uspjeh.
Temelj ovih "pozitivnih" struja nije ništa drugo nego pažljiva marketinška strategija. Zna se da se mnogi ljudi plaše teškoća jer nisu otkrili da mogu razvijati i izgraditi alate za rješavanje sopstvenih problema. Ljudi se lako "hrane" iluziju da treba da budu u svemiru u kojem se samo treba "naštimovati" kako bi ostvarili svoje želje, a zaboravljaju ono najglavnije: da se pokrenu, počnu da djelaju i preuzimaju konkretne korake. Zakon atrakcije (privlačenja) funkcioniše samo uz Zakon akcije. REFERENCE/ STUDIJE/ LITERATURA: 1. van Zyl LE, Rothmann S. Grand Challenges for Positive Psychology: Future Perspectives and Opportunities. Front Psychol. 2022 May 26;13:833057. doi: 10.3389/fpsyg.2022.833057. PMID: 35712184; PMCID: PMC9196264. 2. Bohlmeijer E., Westerhof G. (2021). The model for sustainable mental health: Future directions for integrating positive psychology into mental health care. Front. Psychol. 12, 747999. 10.3389/fpsyg.2021.747999 3. Brown N. J. L., Sokal A. D., Friedman H. L. (2014). Positive psychology and romantic scientism. Am. Psychol. 69, 636–637. 10.1037/a0037390 4. The Negative Side of Positive Psychology, Barbara Held, December 2004, Journal of Humanistic Psychology 44(1):9-46, DOI:10.1177/0022167803259645
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|