Reci mi šta misliš o drugima i reći ću ti ko si

Način na koji posmatrate druge može puno reći o vašem liku i ličnosti. Prema „Časopisu za ličnost i socijalnu psihologiju“, ljudi koji druge vide kao iskrene, prijatne i stabilne osjećaju veće zadovoljstvo u svom životu.

S druge strane, oni koji imaju negativna mišljenja o drugim ljudima nisu baš društveni, često su narcisoidni i neugodni.

U ovoj studiji je takođe dokazano da ljudi koji pozitivno ocjenjuju ostale ljude imaju manju vjerovatnoću da obole od depresije i anksioznih poremećaja.

Nasuprot tome, ljudi koji su pretjerano kritični prema drugima skloniji su  poremećajima ličnosti , posebno paranoidnim ili asocijalnim poremećajima.
Konkretno, kod paranoičnog poremećaja ličnosti, glavna stvar je obrazac nepovjerenja i opće sumnje u druge, tumačenje njihovih namjera kao zlonamjera. Stoga neutralne ili pozitivne poruke tumače kao vrijeđanje, zadirkivanje, omalovažavanje itd.
Kad sumnja u namjeru druge osobe, paranoična osoba će odabrati najnepovoljniju opciju. Odnosno, ono što je drugi učinio ili rekao uzima se kao napad.

Uvijek postoje ljudi koji kroz život kritiziraju sve i svakoga. Uvijek će postojati neko ko će misliti da je svijet prepun loših ljudi.
Prema ovom istraživanju, bez obzira na to jesu li ti ljudi u pravu ili ne, ovakve misli vjerojatno ne doprinose njihovoj sreći. 
​
"Ne vidimo stvari kakve jesu, vidimo ih onakvima kakvi mi jesmo."
-Immanuel Kant-

Mi smo ogledala
Naš eksterijer djeluje poput zrcala za naš um.  U njemu vidimo različite kvalitete ili aspekte vlastitog odražaja.

Kada primijetimo nešto što nam se kod nekoga ne sviđa ili se osjećamo odbačeno, na neki način aspekat koji nam se (ne) sviđa može postojati u nama. Štoviše, sviđane ili odbijanje može biti samo odraz odbijanja i sviđanja koje i sami osjećamo prema nečemu u nama.

Moguće je i da nas naša nesvjesna strana , potpomognuta projekcijom, tjera da mislimo da nedostatak postoji samo "vani" kod te druge osobe. Psihološka projekcija je odbrambeni mehanizam kojim osoba pripisuje drugima soptvene osjećaje, misli ili impulse koje negira ili ne želi prihvatiti. 

Ovaj mehanizam pokreće se u situacijama emocionalnog sukoba ili kada se osjećamo ugroženima iznutra ili izvana. Kako bismo ublažili unutarnju nelagodu, fokusiramo se na spoljašnjost: sve one kvalitete koje ne  prihvaćamo.  Pripisujemo ih nečemu ili nekome izvan sebe.
Na taj način naš um očigledno uspijeva izbaciti ove prijeteće sadržaje i izboriti se s njima u stvarnom svijetu.
Psihološka projekcija je mehanizam mentalne odbrane pomoću kojeg subjekat pripisuje vlastite vrline i nedostatke drugim ljudima.


Mnogo onoga što vas kod drugih muči samo je projekcija
Naš unutrašnji svijet teži da spoljni svet oboji svojim karakteristikama i "bojama".  Na primjer, ako ste zaista sretni, na svijet ćete vjerovatno posmatrati s  optimizmom i radošću. Vjerovatno ćete govoriti stvari poput: „danas je sjajan dan“, „kakav lijep dan“.
Očito je da dan nije potpuno sjajan ili lijep. Umjesto toga,  ove osobine i osjećaji su zaista subjektivni. Proces projekcije svojstven je ljudskom mentalnom funkcioniranju, pomažući nam da osjetimo i humaniziramo svijet.
Vrlo često su stvari koje drugima pripisujemo upravo one stvari koje nismo riješili u sebi. Jer da jesmo, to se nikada ne bi pretvorilo u hronični problem.

U tim slučajevima prihvaćanje naših problema i razmišljanje o njima pomoći će nam da bolje spoznamo sebe. Naučiće nas da razmotrimo više od jedne perspektive prije nego što dođemo do zaključaka.
​
„Onaj koji poznaje druge ljude je pronicljiv; onaj koji poznaje sebe je  inteligentan. Onaj koji pobjeđuje druge je jak; onaj koji savlada sebe, moćan je. "
-Lao Tzu-

(reference:
exploringyourmind.com)