Za većinu ljudi novac je ograničen resurs. Međutim, ekonomisti se slažu da najvažnija stvar nije koliko smo plaćeni, već šta radimo sa novcem. I, posebno, na šta ga trošimo.
Istina je da se veliki dio prihoda koristi za pokrivanje osnovnih troškova. Poslije toga prosječna osoba troši novac na kupovinu novog mobilnog telefona, TV –a sa najvećim ekranom ili nekog komada odjeće.
Kupovina stvari uzbuđuje mnoge. Međutim, ovaj entuzijazam brzo nestaje. "Ne stavljaj preveliku vrijednost na novac, jer on je dobar sluga, a loš gospodar". -Aleksandar Dima -
Zanimljivo je da postoji grana ekonomije pod nazivom "ekonomija sreće". Između ostalog, ona mjeri odnos između prihoda, troškova i osjećaja zadovoljstva jedne osobe.
Oni koji se bave «ekonijom sreće» su otkrili da više novca ne znači i više sreće. Gdje je onda ključ sreće? Novac i stvari Ukoliko imaju dodatnog novca (kada završe plaćanje osnovnih troškova) mnogi ljudi će ga trčke potrošiti na stvari. A ako nemaju solidne prihode, oni će žrtvovati i najosnovnije kako bi mogli trošiti na stvari. Danas se to dešava sa mobilnim telefonima više nego sa bilo kojim uređajem za komunikaciju. Na mobilne telefone se više gleda kao na statusni simbol nego na stvar za komunikaciju. Postoji žestoka konkurencija kada su u pitanju omiljene stvari. Pored mobilnih telefona, ovo je slučaj i sa drugim elektronskim uređajima. I odjećom, naravno. I automobili su dio ove «logike». Kupovinu ovih stvari ponajviše je uslovilo upoređivanje sa drugima, a ne kvalitet i peformanse. Vi nemate automobil, već imate BMW. Nemate mobilni telefon, već iPhone. Ljudi biraju određeni brend ili određenu stvar da bi bili u rangu, ili pak, bolji od ostalih. Ovi objekti ponekad definišu osećaj pripadnosti grupi. Ali, paradoksalno, oni takođe ukazuju na napetost i tenziju. Stvari, posebno ako se radi o luksuznim predmetima, nameću distancu u odnosu na druge.
Novac i iskustva
«Ekonomisti za sreću» navode kako trošenje novca na dobra iskustva stvara mnogo više i mnogo veći osjećaj sreće nego trošenje na stvari. Tomas Gilovič, profesor psihologije na Univerzitetu Kornel u Njujorku, proučava ovu temu već nekoliko godina. Utvrdio je da se ljudi jako brzo navikavaju na stvari, pa im zato brzo i dosade. Ubrzo nakon što se domognu stvari, one postaju dio rutine. Drugim riječima, postaju nezanimljive. Rutinske stvari nas ne čine srećnim. Međutim, sa iskustvima se dešava suprotno. Kada se radi o značajnim iskustvima, vremenom ona dobijaju na vrijednosti i postaju nam draža. Iskustva, takođe, ujedinjuju ljude. Ako idete u kupovinu sa nekim, moguća je konkurencija. Ako je ne osjećate vi, može je osjetiti druga osoba. A ako, pak, idete zajedno na putovanje, konkurencije i stresa neće biti. Možete samo da dijelite lijepe i zanimljive doživljaje i događaje. Naime, dešava se suprotno: razumijevanje i solidarnost. Trošite novac na život Mi smo ono što naša iskustva učine od nas, tj. kako nas oblikuju. A iskustva koja nam pružaju stvari su izuzetno ograničena. Stvari zaista nemaju mogućnost da stvore osjećaj kako život živite punim plućima. Iskustva, s druge strane, imaju. Stvari će vam na kraju ostaviti osjećaj praznine iznutra, iskustva i "aktivno življenje" će vas ispunjavati do kraja života.
Čudesni oslobađajući razgovori koje nikada nećete zaboraviti. Postoje fantastična mjesta koja izazivaju osjećaj krajnjeg poštovanja ili straha.
Izlasci sa dragim ljudima koji su vrjednji od kupovine bilo kog predmeta.
Ako se želite osjećati bolje i srećnije, bilo bi dobro da promislite o načinu na koji koristite vaše resurse. Konkretno, vaš novac. Ako život usmjerimo na sticanje iskustava, tj. na samo «aktivno življenje» , a ne na sticanje i gomilanje stvari, za mnoge će to biti put do sreće.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|