Sličnosti i razlike između narcisa i psihopate

Koje se sličnosti, a koje razlike između narcisa i psihopate? Da li uopšte postoje razlike? Mnogi ljudi s razlogom postavljaju ova pitanja, jer primjećuju određene stvari. Da vidimo prvo šta je psihopatija.

Dijagnostičko statistički priručnik za mentalne poremećaje je prestao da klasifikuje psihopatiju kao posebni psihijatrijski entitet, odnosno stanje, od 3. izdanja iz 1980. godine, a prema današnjim klasifikacijama, počev od 4. izdanja pomenutog priručnika iz 2000, smatra se da su psihopatija i antisocijalni poremećaj ličnosti jedno te isto.

Kako god, psihopatija i antisocijalni poremećaj ličnosti su neodvojivi, itekako povezani i ne možemo govoriti o jednom a da ne spomenemo drugi. 
Zašto pominjemo ovdje antisocijalni poremećaj ličnosti? Antiscosijalni poremećaj ličnosti je formalna i zvanična dijagnoza, psihopatija je devijantna dimenzija ličnosti i ponašanja koja je dio te dijagnoze. Antiscocijalni poremećaj ličnosti spada u klaster B poremećaja ličnosti, baš kao i narcistički poremećaj ličnosti. Psihopatija je u maloj, srednjoj, ili većoj  mjeri dio cijelog klastera B poremećaja ličnosti, tj. donekle je prisutna kod svih poremećaja ličnosti iz klastera B - pa čak i kada je u pitanju granični poremećaj ličnosti. 

​Ako ste ikada, kao laik, primijetili sličnosti narcisa sa psihopatama - niste pogriješili, potpuno ste u pravu i sa punim pravom postavlljate to pitanje. Slikovito rečeno- pod istim su krovom.

Postoje mnoga preklapanja i poklapnja u ponašanju psihopate i narcisa, no, ovo su ipak dva odvojena koncepta. Ovo izlaganje će objasniti koje su to razlike i kako znati da li imate posla s narcisom ili psihopatom.
Da se prvo osvrnemo na sličnosti: i narcisima i psihopatama nedostaje empatija, i jedni i drugi konstantno koriste razne vrste manipulacija, i jedni i drugi su površni, nisu sposobni razviti i imati zdrave odnose, nemaju osjećaj odgovornosti, i jedni i drugi imaju svoje ciljeve i iskorišćavaju druge ljude zarad postizanja tih ciljeva, odnosno gaze preko drugih kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Dakle, evo pet razlika između psihopate i narcisa.

1. Različiti motivi koji vode ponašanja
Obje kategorije ljudi imaju različite motive koji vode njihova ponašanja. Psihopata maltretira i iskoršćava ljude radi svog uvrnutog zadovoljstva. Ako vam čine bilo kakvu štetu, tj, ako su na primjer, nasilni, vjerovatno to rade zbog materijalne koristi ili iz čistog zadovoljstva i uživanja.

​S druge strane, narcisi znaju biti nasilni kada žele održati osjećaj superiornosti. Narcisima je često više stalo do slave, divljenja i kontrole nad okolinom, nego do neke neposredne materijalne koristi. I narcisima je stalo do koristi i dobiti, ali često to nije instant korist ili impulsivno ponašanje u javnosti koje bi ugrozilo njihov ugled.
Na primjer, zamislite da narcis i psihopata posjete banku i dogodi se pljačka. Narcis može intervenisati kako bi zaustavio pljačkaša i predstavio se kao heroj pred drugima. Dakle, to kakav će ispasti prema drugima, to je jako bitno. Dok psihopata ovu situaciju može iskoristiti kao priliku da napadne pljačkaša i pobjegne s novcem.

2. Nivo neuroticizma, odnosno naglašenost emotivnih reakcija
Iza svog arogantnog lažnog "ja", narcis je zapravo jedna vrlo anksiozna osoba koju je lako stresirati. Svaka vrsta prijetnje percepciji njihove superiornosti nailazi na intenzivnu nesigurnost. Osjećaju značajnu nelagodu kada se to dogodi, pa reaguju vrlo emocionalno.
Nasuprot tome, psihopata je lišen emocija i emotivnih reakcija, psihopata je smiren i proračunat. Psihopatu uopšte nije briga za kritiku niti za mišljenje okoline. Sve njihove misli i radnje su rezultat pažljivog razmišljanja bez nervozne energije.
Dakle, narcis je vrlo zabrinut kako će izgledati pred drugima, kako će ga drugi vidjeti. Može se uznemiriti i pokušati okriviti druge za neku situaciju gdje ispada kriv. Međutim, psihopata je hladan i na pribran način bi porekao sve optužbe upućene na njegov račun.

3. Potreba za divljenjem i potvrdom drugih
Narcisi postaju zavidni kada vide da je neko drugi uspješan, kada izgleda dobro ili privlači pažnju. Obično to ne mogu podnijeti jer žele da se njima drugi dive. Stoga nije neuobičajeno da kradu nečije ideje, imitiraju nečije ponašanje ili koriste eksploatatorske taktike kako bi impresionirali svijet.
Kao što već znamo, narcisu je potrebna stalna pohvala i potvrda drugih kako bi potisnuo sva osjećanja sumnje u sebe.

Psihopata, nasuprot tome, ne žudi za pažnjom, odobrenjem ili validacijom. Njima divljenje i potvrda okoline nije potrebna.

4. Prisustvo emocija, pogotovo krivice i stida
Psihopate ne osjeća emocija, ni pozitivne ni negativne, psihopata je prazan iznutra. Narcisi ipak osjećaju određene emocije, uglavnom negativne,  pozitivne osjećaju, ali na vrlo površnom nivou. I jednima i drugima nedostaje empatija, ali narcis ipak osjeća malo više od psihopate. To je bitno shvatiti, da narcisi ipak imaju neka osjećanja, negativna, kratkotrajna pozitivna, polovična, pomiješana, zbrkana, uzburkana, ali mogu osjetiti.
Psihopata ne osjeća ni stid ni krivicu, dok se narcis duboko u sebi suočava sa ekstremnim stidom i krivicom, i ne znaju kako da obrade ove osjećaje. Dakle, kada učini nešto pogrešno, narcis vrlo često osjeća sram i krivicu, iako vi to ne vidite, odnosno iako to ne pokazuju otvoreno, već duboko potiskuju u sebi.  Kada psihopata učini nešto pogrešno, ne osjeća ništa osim nekog nenormalnog i izopačenog zadovoljstva, koje normalnoj osobi nije poznato.

5. Prosocijalno ponašanje i osetljivost na kaznu
Narcis će se u većini slučajeva prilagoditi prosocijalnom ponašanju - što je suprotno od antiscocijalnog, jer želi sačuvati svoj dobar imidž i reputaciju u društvu. Narcis želi izbjeći kaznu jer bi to moglo naškoditi njegovoj reputaciji, ugroziti njegov imidž i izazvati nalet negativnih emocija poput stida i krivice, što užasava narcisa.
Nasuprot narcisima, psihopate nisu toliko osjetljive na kaznu. Pokušaće je izbjeći jer kazna djeluje kao prepreka traženju zadovoljstva i postizanju nekih njihovih ciljeva. Ako to nije u pitanju, ideja da budu kažnjeni ih uopšte ne dotiče.

(stručne reference:
1. https://www.sciencedirect.com/
2. https://link.springer.com/article/
3. https://onlinelibrary.wiley.com/
4. https://journals.sagepub.com/ )