Smisao za humor je pokazatelj inteligencije

Dobar smisao za humor, onaj koji zna primijeniti šaljivu ironiju i duhovitost, ponekad se i našaliti na račun "sivila" stvarnosti gotovo je uvijek pokazatelj velike inteligencije.

To je umjetnost onih koji oblikuju ono što vide s elegantnom satirom kako bi nas natjerali na ratmišljanje, onih koji nas uspijevaju nasmijati čineći nas svjesnijima manje krute i izvornije strane stvarnosti.

Platonovi tekstovi zaista su iznenađujući. Poznati grčki filozof i Aristotelov učitelj upozorili su da je smisao za humor i smijeh malo više od lošeg djelovanja. Prema njemu, svaka osoba koja je koristi puno šala pokazuje ponosno ponašanje; oni se hvalisaju i usuđuju se rugati drugima.
​Ako je Platon imao takvo mišljenje, to je bilo zbog toga što šaljenje na tuđi račun ponekad uključuje korištenje uvredljivih izjava. To prkosi moralnim kodeksima i ismijava određene skupine društva. Ono objektivizira ljude, njihova uvjerenja, fizičke atribute, itd. No, koristiti smisao za humor na sofisticiran i kreativan način je umjetnost i veliko umijeće koje ukazuje na inteligenciju.

Smisao za humor i njegov odnos s inteligencijom
Smisao za humor je, bez sumnje, najbolje preporuka To je nešto što smo svi primijetili u više prilika. Dakle, ništa ne govori toliko o nekome kao što je otkrivanje što ih zasmijava (ili ne zasmijava), otkrivanje njihove sposobnosti da shvate ironiju ili ublaže napetost s genijalnim smislom za humor. Osjećaj humora može podstaći dobre međuljudske odnose.

Bez obzira na to vjerujemo li ili ne, oni koji imaju sposobnost korištenja rafiniranog i kreativnog smisla za humor imaju tendenciju da imaju veći IQ . Znamo da postoje ljudi s visokim IQ-ima koji nisu baš najbolji u pričanju viceva. Oscar Wilde, George Bernard Shaw ili Groucho Marx su najznačajniji primjeri.
Postoje jedan detalji koji ovu temu čine još zanimljivijom. Kao što je otkriveno u studiji Sveučilišta u Beču, Austrija, ljudi sa dobrim smislom za humor imaju razvijenu verbalnu i emocionalnu inteligenciju.

Dokazi sa tih istraživanja takođe pokazuju da postoji direktna povezanost između smisla za humor, kognitivnih sposobnosti, emocionalne inteligencije i samopoštovanja .

• Uopšteno govoreći, ekstrovertirani ljudi koriste humor kao strategiju za suočavanje sa stresom, brigom ili svakodnevnim nedaćama.
• Evolucijski psiholozi, s druge strane, opisuju smisao za humor kao "nasljednu osobinu", osobinu koja može podstaći veću agilnost i mentalnu fleksibilnost ili, naprotiv, veću rigidnost.
• Isto tako, istraživači su otkrili da je negativni humor utemeljen na sarkazmu, napadima i ismijavanju ili ruganja povezan sa lošim raspoloženjima i depresijom.​​

​Smisao za humor i kreativnost
Kad su Alberta Einsteina jednom pitali odakle dolazi njegova domišljatost, kreativnost i inteligencija, on je odgovorio da je tajna njegov smisao za humor. Imao je smisla za humor još od djetinjstva. U srcu je još bio dijete sposobno gledati svijet sa znatiželjom i nevinošću. Nikada nije izgubio sposobnost da se čudi i da se nasmije.

​Einstein je dobro znao što je rekao kada je naglasio važnost smisla za humor u vezi s ljudskom inteligencijom. Mnoge neuropsihološke studije podržavaju ideju o povezanosti između naših pozitivnih emocionalnih stanja i kreativnosti, kao i inteligencije. Ne možemo zaboraviti da smijeh povećava proizvodnju dopamina u mozgu. Ovaj neurotransmiter također "uključuje" one nervne mehanizme koji posreduju u učenju.

Kao rezultat toga postajemo fleksibilniji i kreativniji, a naša se memorija i mentalni fokus poboljšavaju. Smijeh takođe povećava našu pažnju Smijeh i smisao za humor nas povezuje sa drugima. Smanjuje stres, jačaju imunološki sistem i čini nam produktivnijima.
U životu mora biti ljubavi i humora. Ljubav da shvatimo život puno bolje i humor da ga podnesemo što bolje. Zato nemojte zanemariti prednosti ovog velikog afrodizijaka za srce i mozak. Ako nas smisao za humor čini inteligentnijima, vrijedno je iskoristiti ga na genijalan i vješt način.