Što su biološki ritmovi i njihovi poremećaji?

Vjerovatno se pitate šta su to biološki ritmovi. Ovo su prirodni ciklusi kroz koje prolaze vaše tjelesne funkcije i hormoni. Vaši biološki ritmovi djeluju kao neka vrsta sata u unutrašnjosti tijela koja govori vašem tijelu kada treba raditi različite stvari. To nije samo metafora.

Zapravo postoji neka vrsta unutrašnjeg sata koja kontrolira vaše biološke ritmove, a nalazi se u predjelu vašeg mozga iznad mjesta na kojem se ukrštaju optički živci iz vaših očiju. Ovo područje ima tisuće neurona koji zajedno rade na sinhronizaciji tjelesnih funkcija i tjelesne hemije.

​Vrste bioloških ritmova
​Postoje 4 vrste bioloških ritmova:

• Cirkadijalni ritmovi - Cirkadijalni ritmovi traju 24 sata i obuhvataju sve cikluse koji slijede u ovom vremenskom rasponu, poput spavanja i drugih fizioloških funkcija.
• Dnevni ritmovi - To sami po sebi nisu ritmovi, ali se događaju kada je vaš cirkadijalni ritam sinkroniziran sa uobičajenim danom i noći.
• Ultradijalni ritmovi - Ultradijni ritmovi su biološki ritmovi s amplitudom manjom od 24 sata. U osnovi su to ritmovi unutar jednog dana. Oni se, dakle, događaju češće od cirkadijalnih ritmova.
• Infradijalni ritmovi - infradijalni ritmovi su biološki ritmovi s amplitudom većom od 24 sata. To su ciklusi koji traju mnogo dana zaredom. Najbolji primjer za to je menstrualni ciklus.​

Cirkadijalni sat u vašem mozgu igra ogromnu ulogu u vašim biološkim ritmovima. To je mentalna i fizička uloga koja otkriva kako reagirate na noć i dan, ili čak jednostavno svjetlo i mrak.
Ovaj sat regulira spavanje, tjelesnu temperaturu, apetit, krvni tlak, reakcijsko vrijeme, razinu hormona, budnost i ostalo.

​Vaše biološke ritmove mogu diktirati i vanjski čimbenici, poput lijekova. Kofein remeti raspored spavanja. Isto važi i za svjetlost. Izloženost svjetlu koja oponaša sunce takođe može utjecati na raspored spavanja.

Kada su vaši biološki ritmovi poremećeni
Što se događa kada su vaši biološki ritmovi poremećeni? Iz ovoga može proizaći puno poremećaja:

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
Poremećaji bioloških ritmova mogu dovesti do poremećaja raspoloženja. Konkretno, nedostatak izlaganja suncu je povezan sa sezonskim afektivnim poremećajem, bipolarnim poremećajem, pa čak i depresijom.

POREMEĆAJI IZAZVANI RADNIM SMJENAMA
Ovo je poremećaj cirkadijalnog ritma koji nastaje kada osoba radi izvan svog uobičajenog radnog dana. Jednom kada se premjestite u određeni ritam, važno ga je održati.

JET LAG
​To se događa kada putujete preko noći ili preko vremenskih zona. Ovakva putovanja mogu uzrokovati poremećaj u vašem cirkadijalnom ritmu što rezultira umorom, pospanošću i poremećajem raspoloženja.

POREMEĆAJ SPAVANJA
Vaše tijelo je naviknuto na jedan način spavanja (npr. odlazak u krevet i ustajanje u isto vrijeme). Ako su ovi prirodni ritmovi poremećeni, onda na kraju dobijate poremećaje spavanja, poput nesanice.
Ne pravite kompromise kada je u pitanju spavanje. Apsolutno je potrebno da se dovoljno naspavate kako biste pravilno funkcionirali.

​Koji su simptomi poremećaja biološkog ritma?
​Poremećaji biološkog ritma mogu imati snažne učinke na fizičko i psihičko blagostanje osobe. Oni mogu uzrokovati pospanost tijekom dana, anksioznost, nedostatak mentalne budnosti, slabiji učinak na poslu, sklonost pogreškama i nezgodama, povećati rizik od pretilosti i dijabetesa, pa čak i depresije.
Zapravo, dovoljno je zanimljivo da su se tijekom noćne smjene dogodile neke od najvećih ljudskih grešaka u povijesti. Na primjer, fatalni kvar u Černobilu dogodio su se noću. Takođe, prema Sveučilištu Cornell, većina pojedinačnih prometnih nesreća kod profesionalnih vozača događa se pred zoru.
Naš mozak i tijelo su izgrađeni tako da im treba noćni san. Zato nismo razvili noćni vid ili pojačani miris poput noćnih životinja. ​

Većina ljudi koji rade noćne smjene je u oblasti usluga, u industrijama poput zdravstva, pripreme hrane, policajaca, vatrogasaca i industriji koja uključuje kretanje ljudi. Oni ne dobijaju više od 6 sati sna noću. Ti su ljudi izloženi najvećem riziku od poremećaja biološkog ritma. Ljudi koji puno putuju ili imaju manje sati dnevnog svjetla (mislimo na Aljasku) takođe su izloženi većem riziku od poremećaja biološkog ritma.

Zaključak
Važno je razumjeti sopstvene biološke ritmove kako biste ih mogli kontrolirati. Oni vam pomaže vam da ostanete funkcionalni. Ako ste student, na primjer, trebali biste osigurati dovoljno spavanja kako bi vam mentalna budnost i raspoloženje bili na vrhuncu. To je jedini način na koji ćete moći pravilno studirati i polagati ispite. To je najbolji uvjet za učenje. I ne samo studenti, već važi i za sve ostale: održite svoje biološke ritmove zdravima, jer će vam oni jedino tako omogućiti pravilno funkcionisanje tokom dana i normalan san noću.

(Autor: Justin Osborne
izvor: consciousreminder.com)