Znate li ono kada u razgovoru sa nekom osobom osjetite da nešto nije u redu? Ili kada morate da donesete neku odluku, nešto vas gura ka određenom izboru, ali onda razmislite o tome, procijenite i promijenite mišljenje, a u stvarnosti je prvi izbor bio pravi?
“Kada ne znamo šta da odlučimo, krivimo strahove. Ne shvatamo da duša uvijek zna šta hoće i da nas nikada ne prestaje upozoravati. Samo moramo naučiti da je slušamo. Dok um svuda traži odgovore, duša ih je već pronašla.”
(Raffaele Morelli)
Um nas često vara jer odgovara na obrasce, zakone i pravila; ne može izaći iz kalupa. Intuicija, međutim, radi drugačije; i svakako, kada bismo je više slušali, imali bismo manje problema.
Čini se da je intuicija efikasnija od analitičkog mišljenja; svi smo to barem jednom u životu doživjeli; tako su mislili neoplatonisti, a danas tako kaže i nauka. Ali šta je intuicija i kako ona zaista funkcioniše? Prema nauci, intuicija nadmašuje analitičko rasuđivanje “Napokon sam prekjuče uspio – ne svojim trudom, već milošću Gospodnjom. Kao iznenadni bljesak, zagonetka je bila riješena. Ne mogu da objasnim šta je bila zajednička nit koja je povezivala ono što sam već znao sa onim što je omogućilo moj uspeh .” Ove riječi izgovorio je Carl Friedrich Gauss, njemački matematičar, astronom i fizičar, koji je doprinio matematičkoj analizi, teoriji brojeva, statistici, numeričkom računu, diferencijalnoj geometriji, geodeziji, geofizici, magnetizmu itd. - do te mjere da je prozvan "Princem matematike". Intuicija je bila ta koja je otkrila rješenje problema koji je već dugo, i uzaludno pokušavao riješiti. A ako je intuicija uspjela doći tamo gdje briljantan i analitički um poput njegovog nije mogao, možemo sebi postaviti neka pitanja. I srećom, pojavila su se i dodatna pitanja u vezi sa tim kako i u kojoj mjeri intuicija može pronaći bolja rješenja od analitičkog mišljenja. Prema studiji Drexel Univerziteta objavljenoj u naučnom časopisu Thinking & Reasoning, tom 22, 2016. Broj 4, naučno je dokazano da pronalaženje rješenja problema oslanjanjem na intuiciju čini da pravimo manje grešaka u poređenju sa pristupom uma. Neprijatelj broj 1 rasuđivanja: vrijeme Dok se analiza ide korak po korak i stoga može formulisati čitav postupak na pogrešnoj osnovi, jer je ishitren, ili nepotpun, što će neminovno dovesti do greške, intuicija je, s druge strane, imuna na ovaj rizik. Dok je analiza svjestan proces, intuicija je plod nesvjesnog uma koji, kao što znamo, često ostaje ispod površine i ne manifestira se lako, pod uvjetom da ste pronašli rješenje. Ukratko, ako nesvjesni um ne može riješiti problem sa svim alatima koji ima na raspolaganju, on ostaje tih u svom kutu. Zbog toga je intuicija efikasnija: dok je svjesni um pod uticajem anksioznosti i dovodi do žurnog procesa koji bi zahtijevao više vremena da se pravilno razvije, nesvjesni um ne može to učiniti: sa njim je sve ili ništa. Kako nastaje intuicija? Prije nego što shvatimo odakle intuicija dolazi, trebalo bi znati šta je zapravo intuicija. Prema Wikipediji, izraz intuicija potiče od latinskog intueor (sastavljen od in = "unutra", + tueor = "gledati", odnosno "gledati unutra") i predstavlja oblik znanja koji se ne može objasniti riječima, jer se otkriva iznenadnim “bljescima”, odnosno uvidima. Prema neoplatoničarima, način na koji se intuicija proizvodi u ljudskom umu ne može se racionalno objasniti, jer je to transcendentno znanje koje nije stečeno već urođeno”. Što se tiče porijekla intuicije, znanost se našla na kraju puta i prisiljena je (za sada) “prebaciti štafetu” na filozofiju ili granične nauke, jer porijeklo ovog znanja koje svako od nas nosi u sebi je još uvijek neistražen teren. Da bismo razumjeli odakle dolazi intuicija, moramo pustiti naš nesvjesni um da govori. Neki su sebi već postavljali ovakvu vrstu pitanja i formulisani odgovori nam kazuju o božanskom nadahnuću, o povezanosti sa svijetom, o glasu nečije duše, o stvaralačkom principu. Evo šta neki briljantni umovi kažu o intuiciji: „Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um je vjerni sluga. Stvorili smo društvo koje poštuje slugu, a zaboravilo je dar." (Albert Ajnštajn, matematičar, fizičar, dobitnik Nobelove nagrade) “Intuicija je najviši oblik inteligencije koji nadilazi svaku individualnu sposobnost i kompetenciju.” (Sylvia Clare, spisateljica, učiteljica svjesnosti) “Preferirajte ono na što vas vaša intuicija inspiriše prije nego ono što ste uradili i ponovili deset puta u svojoj glavi.” (Robert Bresson, fotograf, režiser, filmski stvaralac, otac minimalizma) U ovom slučaju, autori tvrde da intuicija nadilazi individualnost i stoga je pouzdanija. Intuicija je uvijek superiorno znanje.
“Intuicija je nesumnjivo poimanje čistog i pažljivog uma, a nastaje samo svjetlošću razuma i sigurnija je od dedukcije.”
(Dekart, matematičar i otac racionalizma) Dekart, otac racionalnog mišljenja, potvrdio je superiornost intuicije. Aristotel je takođe stavio intelektualnu intuiciju iznad dedukcije jer je ona bila "nad-racionalna sposobnost koja ima moć da pronikne u suštinu istražene stvarnosti, tjerajući je da djeluje, odnosno shvati njen pravi i nepromjenjivi aspekat, bez obzira na njen vanjski i kontingentni aspekat”. Porijeklo naših velikih razumijevanja, otkrića, izuma i “bljeskova” genija koji su bukvalno promijenili sudbinu ljudske rase moglo bi se, stoga, pripisati nečemu većem od nas što, možda izgleda paradoksalno, ali nije, jer ga svako nosi u sebi. Da biste razumjeli porijeklo ove superiorne misli, sve što trebate učiniti je "pogledati unutra" i otkriti je sami. REFERENCE: 1.Evans, J. S. B. T. (2010). Intuition and Reasoning: A Dual-Process Perspective. Psychological Inquiry, 21(4), 313–326. http://www.jstor.org/stable/25767204 2. Zander T, Öllinger M, Volz KG. Intuition and Insight: Two Processes That Build on Each Other or Fundamentally Differ? Front Psychol. 2016 Sep 13;7:1395. doi: 10.3389/fpsyg.2016.01395. PMID: 27679592; PMCID: PMC5020639.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|