Uticaj muzike na psihu: kako nam muzika pomaže

Muzika je univerzalni jezik koji može probuditi i pobuditi emocije i jedinstvene senzacije. Ponekad, i kada čujemo da neko pjeva na nepoznatom jeziku, još uvijek možemo osjetiti ono što pokušava prenijeti i izraziti, čak i ako ne znamo što riječi znače. 

Ono što osjećamo je da oni izražavaju nešto veselo, tužno ili dramatično, itd. Uticaj muzike na našu dušu je sveukupan i fascinantan.
​Muzika je poput čokolade, svima se sviđa. Ovo je oduvijek bio slučaj. Otkad su se počele stvarati različite kulture, uvijek je postojalo mjesto za ritmičke zvukove koji komuniciraju direktno sa našim osjećajnjima. U svakoj dobi i civilizaciji taj oblik izražavanja je postojao u tako mnogo različitih stilova.

"Kad god se uplašim, podignem glavu i pjevušim sretnu melodiju, tako da niko ne može posumnjati da sam se uplašio. I svaki put me sreća kojom odiše melodija uvjerava da nema razloga za strah."  
-Rogers i Hammerstein-

Čak i ne shvatajući to, često tražimo muziku da bismo izrazili osjećanja koja nas preplavljuju i koja su nam neodoljiva. U muzici nalazimo mjesto gdje se te emocije mogu slobodno prelivati bez štete po bilo koga. U drugim trenucima, sastajemo se da bismo se družili, slušali muziku, igrali uz muziku. A ponekad se držimo muzike jer u njoj tražimo ohrabrenje, ili nam možda pomaže tokokm učenja ili rada. Ali, kako muzika stvarno utiče na naše umove?

Eksperimentisanje sa muzikom
Fakultet za psihologiju Sveučilišta BUAP u Meksiku sprovelo je zanimljiv eksperiment na čelu sa profesorom Roberto Valderrama Hernándezom. Njegova je svrha bila saznati kako "teška" muzika utiče na tjeskobu i anksioznost. ​

Kada kažemo "teška" muzika mislimo na muziku sa nepravilnim, brzim, izraženim ritmom, koja se svira vrlo bučno. 
Istraživanje je obuhvatilo 137 ispitanika. Među njima je bilo 31 muškarac i 106 žena. Prosječna starost bila je 20 godina, a svi su bili studenti psihologije. ​

Prvo, imali su test za mjerenje stanja anksioznosti. Tada su morali slušati fragmente teže muzike nekih 5 minuta. Ukupno su odslušali 47 minuta.

Istraživač je primijetio da su tokom ovih razdoblja slušanja učesnici postajali uznemireniji. To su izražavali stalno mijenjanjem položaja i nepravilnim pokretima ruku i nogu.
Valderrama je zaključio da ova vrsta stimulativne muzike povećava nivo anksioznosti. Objašnjenje za to je da takav ritam intenzivno stimuliše simpatički nervni sustav, što zauzvrat povećava fizičku i psihičku napetost. Ako se to ne oslobodi kroz pokrete kao što su plesanje ili skakanje, energija se nakuplja i izaziva simptome anksioznosti.

Pozitivan uticaj muzike
Činjenica da muzičke note stvaraju energiju nije problem sam po sebi. Problem dolazi kada ta energija ne može biti oslobođena kroz neku vrstu tjelesne aktivnosti. " Teška" ili glasna muzika je dobra u situacijama koje zahtijevaju energično ili natjecateljsko ponašanje.

S druge strane, muzičke note takođe imaju sposobnost da nas opuste. To se postiže žanrovima koji imaju regularniji, sporiji ritam i sa manjim volumenom. Neka djela klasične ili instrumentalne muzike, pa čak i laganija muzika, mogu nam pomoći da se opustimo i osjećamo sigurnije u sebe. Čak se koriste i na mjestima gdje se sprovodi radioterapija ili agresivni medicinski tretmani.

Nauka je uspjela utvrditi da muzički ritmovi stimulišu različita područja mozga. U stvari, istraživanja sa Sveučilišta Florida pokazuju da muzički ritmovi nude više aktivacije mozga nego bilo koji drugi poznati podsticaj. 

Ovo su glavni pozitivni učinci muzike:

• Poboljšava učenje i pamćenje.
• Reguliše hormone povezane sa stresom.
• Evocira ugodna iskustva i sjećanja.
• Utiče na otkucaje srca, krvni pritisak i puls.
• Moduliše brzinu moždanih talasa.

Naučnici su takođe dokazali da dobra muzika jača imunološki sistem, čime nas čini zdravijima.  Postoji razlog zašto krave daju više mlijeka kada im se puštaju Mozartove sonate. I nije slučajnost da biljke cvjetaju više i bolje kada rastu uz pozadinsku muziku. Ključ je pronaći ritam koji vam može pomoći u bilo kojoj situaciji. 
​

REFERENCE/STUDIJE:
1. Ueda T, Suzukamo Y, Sato M, Izumi S. Effects of music therapy on behavioral and psychological symptoms of dementia: a systematic review and meta-analysis. Ageing Res Rev. 2013 Mar;12(2):628-41. doi: 10.1016/j.arr.2013.02.003. Epub 2013 Mar 16. PMID: 23511664.
2. The Positive Influence of Music on the Human Brain, January 2020, Journal of Behavioral and Brain Science 10(01):95-104, DOI:10.4236/jbbs.2020.101005