Uvidi genijalnog Slavoja Žižeka: kako (pre)živjeti u savremenom svijetu i društvu

Slavoj Žižek

Slavoj Žižek je slovenački filozof, psihoanalitičar i sociolog, koji je postao poznat u cijelom svijetu zahvaljujući svojim oštrim uvidima i dubokoj  perspektivi o današnjem svijetu.

Žižekov pristup je mješavina principa dijalektičkog materijalizma i lakanijanske psihoanalize. Njegova namjera je da objasni aktuelnu popularnu kulturu. On osuđuje ideološke zamke moći i njihove manifestacije. On teži da bolje shvati nove realnosti. I sve to čini s jednostavnošću i velikm smislom za humor.

"Ja nisam naivan, niti nerealan; znam da neće biti velike revolucije. Uprkos svemu tome, možemo učiniti stvari koje su korisne, kao, na primjer, da ograničimo sistem."
-Slavoj Žižek-

Jedna od najzanimljivijih stvari o Slavoju Žižeku je to što iz filma i književnosti izvlači ideje kako bi objasnio svoje poglede na svijet i život.  Konkretno, on često koristi filmove Alfred Hičkoka i Dejvida Linča; sa lakoćom citira Šekspira, Kafku i Lenjina.
Žižek je antisistemski filozof. Njegove ideje predlažu i promovišu stav otpora potrošačkom društvu, konzumerizmu i nepravdi u privredi. Neki ga kategorizuju kao anarhistu, ali u stvarnosti on je prije svega, oštar kritičar današnjice. 
Ovo su neke od njegovih najinteresantnijih ideja.

ŽIVOT BEZ SADRŽAJA I SUŠTNE
Čini se da kao da nas svijet danas ohrabruje da postojimo na način na koji ne osjećamo istinski život. Žižek ističe ovo u ovom izvanrednom razmišljanju:
"Izgleda da sve više i više, na svakom nivo, živimo život bez sadržaja i suštine. Pijemo bezalkoholno pivo, jedemo meso bez masti, kafu bez kofeina i konačno virtuelni seks...bez seksa."

U ovom citatu, Žižek opisuje poziciju savremenog čovjeka i njegovo odbacivanja svega “negativnog”, ili što su ga mediji ubijedili da je negativno, ne shvatajući da svaka stvarnost ima prednosti i nedostatke. U apsolutno svemu možete izvući korist ili pretrpjeti gubitak. U tom smislu, pokušaj da se izbjegne sve "loše" stvari nije ništa drugo no djetinja paranoja.

​PROMIJENITE SISTEME VRIJEDNOSTI, A NE LJUDE
Žižek vjeruje da je pojedinca u velikoj mjeri oblikuje njegovo okruženje. I teško je reći da li su naše misli i postupci stvarno naši ili su proizvod strukturalnog uticaja. Žižek kaže:
"Ne možete mijenjati ljude, ali možete mijenjati sisteme, tako da ljudi nisu prinuđeni raditi određene stvari."
Ono što pokušava izraziti je da su mnoga ponašanja izazvana sistemima vrijednosti, odnosa i vjerovanja.  Pojedinci se razvijaju u tom kontekstu. Zato, ako želite da proizvedete pojedinačne promjene, morate takođe transformisati kontekst.

PASIVNOST POJEDINCA OMOGUĆAVA DRUGIMA DA SE PONAŠAJU KAKO ONI HOĆE 
Moć/vlast djeluje na ljude na različite načine. Kod nekih proizvodi pasivan ili ravnodušan stav. Ova ideja je jasna iz sljedećeg Žižkovog citata:
"Ne činiti ništa nije neutralna stvar, on ima smisao, on poručuje “da" postojećim odnosima dominacije.”

Ovo možemo primijeniti u svakodnevnim situacijama, kao i na većoj društvenoj skali.​

Neaktivnost, pasivnost, ravnodušnost, nedostatak aktivne intervencije, predstavlja način prihvatanja dominantnih uslova. Isto se može reći o našem privatnom životu. Ako ostanemo pasivni i poslušni, i ispunjavamo samo tuđa očekivanja porodice ili bliskih prijatelja, nećemo se ostvariti kao potpuni i zreli pojedinac. To je manifestacija totalitarizma u našim privatnim životima.

LJUBAV
Žižek se odvaja od romantične vizije ljubavi. Ovo su njegove riječi:
“Ljubav doživljavamo kao veliku nesreću, monstruozni parazit, trajno vanredno stanje koje uništava mala zadovoljstva."

Ova izjava nije odbacivanje ljubavi niti poziv da se ona izbjegava. Ona je više žalba na ono kako su ljudi skloni da doživljavaju ljubav, oduzimajući joj pravu vrijednost. Ne možemo na ljubav gledati kao nešto “tragično”. S jedne strane, ljubav daje punoću, s druge strane, ona zahtijeva puno snage. Ovo nije negativno, to je jednostavno dio humanosti.

SVAKI PUT PADAJTE SVE BOLJE
Žižek kaže da ne treba da se plašimo neuspjeha u našim pokušajima. On kaže da je najgori neuspjeh uopšte ne pokušati:
"Posle neuspjeha, moguće je nastaviti i pasti još bolje. Indiferentnost vas, sa druge strane, vuče sve dublje dok ne potonete u mulju gluposti.”

Pokušavati, bez obzira da li ste uspjeli ili ne, znači da dopuštate sebi da se poboljšate. Učite i rastete. Ako upadnete u pasivni i ravnodušni obrazac, doći će do suprotnog. Bićete u stanju potpune stagnacije, što je najgori vid propadanja. Pasivnost znači smrt savjesti.

GLOBALNI SISTEMI RAZMIŠLJANJA
Veliki misaoni sistemi koji sebe smatraju univerzalnim dominiraju istorijom. Sada se nalazimo u drugačijem vremenu, kako Žižek navodi:
"Ne treba da težimo političkim sistemima koji objašnjavaju sve ili projektima koji teže globalnoj emancipaciji; nasilno nametanje velikih rješenja treba da zamijene specifične intervencije i otpor”.

Ovakvi misaoni sistemi koji vjeruju da su univerzaln su prilično manjkavi. Često im se suprotstvljalo nasiljem.​ Vrijeme je da uočimo i ispoštujemo razlike među nama, a ne ono što nas čini jednoličnima i sličnima. ​

KONKURENCIJA I POREĐENJE
​
Ovaj divni Žižekov citat objašnjava trenutno stanje stvarnost: "Zarobljeni smo u nezdravoj konkurenciji, u smiješnoj mreži poređenja sa drugima. Ne obraćamo pažnju na ono što čini da se osjećamo dobro, jer smo opsjednuti “mjerenjem” da li imamo više zadovoljstva od drugih."
​

Živimo u vremenu kada se više nego ikada potčinjavamo društvenim odobravanjima ili sankcijama. Mnogi ljudi definišu svoje postupke i vrijednosti tako što ih upoređuju sa drugima.
Ono što mnogim ljudima daje zadovoljstvo je konstantna utrka da su bolji od drugih, dok pravo zadovoljstvo nikada i ne iskuse.

ULOGA FILOZOFIJE
Trenutno, filozofija nije znanje dizajnirano da otkrije velike istine. Po mišljenju Žižeka, njena trenutna uloga je ispitivanje "apsolutnih istina". Evo kako se izražava ova ideja:
"Filozofija ne nalazi rješenja, ona postavlja pitanja. Njen glavni zadatak je da ispravi pitanja."

U dobu u kojem vlada neizvjesnost vlada, filozofija više doprinosi postavljanjem pitanja nego davanjem odgovora. Možda ne postavljamo pprava pitanja. Upravo je ovo zadatak koji filozofija treba da riješi.


NE TREBAJU NAM PROROCI, TREBAJU NAM PRAVI LIDERI
Ali kakvi nam lideri trebaju, kakve vođe. Žižek daje pravi odgovor:
”Ne trebaju nam proroci, već vođe koji nas ohrabruju da iskoristimo našu slobodu".

Uloga savremenih lidera treba da bude da pomognu drugima da slobodno definišu svoj put, a ne da slijepo prate planove jednog čovjeka ili grupe. Pravi i istinski lider ohrabruje integritet ljudi koje vode. Pravi lider ohrabruje druge da budu sopstveni lideri.

Žižek je jedan od velikih mislilaca našeg vremena. Njegov način razmišljanja nam pomažu da razumijemo svijet koji je postao previše složen i ponekad besmislen.
​
​