Vaš nesvjesni um je mnogo pametniji nego što mislite

Vaš nesvjesni um definira ko ste. Vaše automatske sposobnosti, vaša učenja, sva vaša doživljena sjećanja, vaše najdublje želje i suština vaše jedinstvene i izuzetne ličnosti su pohranjene u njemu.

Danas je nemoguće zamisliti mozak i vlastito funkcioniranje bez prisustva nesvjesnog uma. ​

Međutim, uobičajeno je nastaviti gajiti određene donekle pristrasne ideje o tome šta je ovo područje, iako je to dimenzija koja je toliko odlučujuća za ljudsko biće. Zapravo, neki i dalje uzimaju zdravo za gotovo da je on poput kovčega u kojem skrivamo svoje želje, traume ili nagone.
Na određeni način, frojdovska perspektiva nesvjesnog nastavlja da prožima našu kolektivnu ideologiju. Ipak, nesvjesno nadilazi sve ono što potiskujemo. Sigmund Frojd je dao najveći doprinos u oblasti nauke i psihologije u vezi sa ovom psihološkom konstrukcijom.
Tokom 19. vijeka, na nesvjesno se gledalo kao na suprotnost svijesti ili razumu. Ono se povezivalo sa dimenzijom ludila, sa onim što je bilo skriveno i smatralo se malo više od tamne strane psihe. Godine 1915. Frojd je objavio djelo po nazivom "Nesvjesno" i u njemudao je inovativnu definiciju.

​Opisao ga je kao ono područje naše psihe koje obuhvata veliki dio naših mentalnih procesa. Štaviše, ono stoji iza svega što radimo, govorimo ili želimo. Pogledajmo izbliza.

Opsežna naučna istraživanja pokazuju da se mnoge mentalne aktivnosti odvijaju u nesvjesnom dijelu psihe. Zaista, veliki dio onoga što radimo je automatski i upravlja se još uvijek nepoznatim, ali odlučujućim područjem nesvjesnog.

​Vaš nesvjesni um kontrolira gotovo sve što radite
Da biste razumjeli moć i značaj vašeg nesvjesnog uma, morate imati na umu da je vaš mozak hiperaktivni organ. Zapravo, nikada ne miruje i obavlja mnoštvo zadataka. Shodno tome, njegova potrošnja energije je ogromna. Stoga je vašem mozgu potreban 'saveznik' da automatski izvršava osnovne zadatke za njega, bez skretanja vaše pažnje.
Moramo ostaviti po strani klasičnu ideju da je nesvjesno ograničeno na skrivanje nagona i skrivenih želja. Ono što nesvjesno radi je da se brine o velikom dijelu teškog podizanja misli. Jednostavnije rečeno, vašem mozgu je potrebna paralelna i nesvjesna obrada. To je zato što ne možete biti svjesni svega što radite u svakodnevnom životu.

​Čitanje, vožnja auta, vožnja bicikla, pisanje, saznanje da je Moskva glavni grad Rusije, da je After Dark Murakamijeva knjiga, ili da više volite zeleni čaj od crnog. Sve su to dimenzije koje kontroliše vaše nesvjesno. Zapravo, čim steknete učenje, otkrijete nešto što vam se sviđa, ili se sjećanje uspostavi, te informacije su automatizirane i vođene vašim nesvjesnim umom.

Varljivi osjećaj kontrole koji imate u svemu što radite
Mnogi imaju osjećaj da imaju punu kontrolu nad svime što rade. Ustajete ujutro, tuširate se, idete na posao, jedete, komunicirate, donosite odluke, itd. Zapravo, pretpostavljate da je vaš svjestan život upravo to: efikasno se snalazite u svakodnevnom životu.
Međutim, mnogo toga što radite odgovara automatskim radnjama. To je pokazao osnivač naučne psihologije, William James. U trenutku kada se određene radnje ili procesi nauče i često izvode, oni postaju automatski. Tako da je mnogo toga što radite izvan vaše svjesne kontrole.

Na primjer, prvih deset puta kada pijanista uvježba muzičko djelo, mora razmisliti o njemu i pažljivo se fokusirati na partituru. Konačno, na kraju će to izvesti automatski i nesvjesno.
Kao što je psiholog i dobitnik Nobelove nagrade Daniel Kahneman pokazao, vaš mozak ima ograničenu količinu kognitivnih resursa i zahtijeva da veliki dio zadataka bude automatski i nesvjestan.

Mnoge vaše odluke su nesvjesne. Ne zaustavljate se da analizirate svaku varijablu i dio informacije jer bi za to trebalo vrijeme koje nemate uvijek. Ovaj mehanizam vam je potreban da biste brzo reagovali na zahtjeve vašeg okruženja.

​Inteligenciji je takođe potreban nesvjesni um
U svijetlu prethodnonavedenog, mogli biste se zapitati, ako vašim postupcima gotovo uvijek upravlja vaš nesvjesni um, da li vas to čini manje inteligentnim? Odakle dolazi vaša sposobnost da se ponašate inteligentno?
​Dr Elizabeth Loftus, matematičarka i psiholog na Univerzitetu Stanford, i Mark Klinger sproveli su istraživanje koje je tvrdilo da je svakom kognitivnom procesu potreban i svjesni i nesvjesni um.
Naveli su da inteligencija takođe mora koristiti već integrirano učenje, sjećanja, pa čak i intuiciju. Zaista, složena spoznaja zahtijeva planiranje, logičko rasuđivanje, duboku promišljanje i svjesno razmišljanje. Međutim, u ovom psihološkom zanatu visokog nivoa morate koristiti i svoje nesvjesno. Zajedno grade sve što vi jeste.
Konačno, trebalo bi da prestanemo da smatramo nesvjesno dijelom naše psihe u kome je skrivamo i potiskujemo sve što nam se ne sviđa. U stvari, naše nesvjesno je takođe saveznik naše inteligencije.