Vaše nesvjesno može otkriti laži

Jedan od velikih paradoksa čovječanstva je da veliki dio njegove mudrosti ne leži u svijesti, nego u nesvjesnom. Taj skup znanja naziva se intuicijom. To je skriveno znanje, ali ono postoji u nama do te mjere da je znanost pokazala da nesvjesno može prepoznati i detektovati laži.

Čak i ako toga nismo svjesni, svako od nas ima svojevrsni unutarnji detektor laži, sposoban za prepoznavanje signala koje ljudi šalju. Zahvaljujući njemu otkrivamo da nas pokušavaju prevariti, a da to ne shvaćaju. Da vidimo kako nesvjesno  prepoznaje laži.

"Ako govorite istinu, onda ne morate pamtiti sve što ste rekli."
-Mark Twain-

Zašto ponekad dopuštamo da nas drugi obmanjuju? 
Iako nesvjesno otkriva laž, ne obraćamo uvijek pažnju na svoje intuitivne impulse. Koliko god se činilo čudnim, ponekad želimo pasti na obmane.

Otkrijmo odnos nesvjesnog i laži.

Savršena laž ne postoji
Zamislimo da neko želi reći savršenu laž. Da bi to učinio, prvo mora razraditi detaljnu i savršeno struktuiranu priču. Svaki se dio mora savršeno uklapati, da bi priča bila vjerodostojna. Istodobno, pripovijedana verzija mora biti usklađena sa svim onim što će biti rečeno kasnije. Uloženi trud je ovdje ogroman.
Čak i ako uspijete izgraditi savršeno koherentnu priču, to nije dovoljno. Moraćete održati savršenu dominaciju nad svojim govorom  tijela. Nećete smjeti oklijevati ili pokazivati ​​znakove da nešto skrivate. Pogled mora biti čvrst, zjenice mirne, ruke u opuštenom položaju.

Lagati do savršenstva je nadljudski poduhvat. Možda to mogu učiniti jedna ili dvije osobe širom planeta, ali za obične smrtnike to se čini nemogućom misijom, upravo zato što nesvjesno može detektovati laži. U djeliću sekunde može protumačiti one signale koji nadilaze riječi, percipirajući obmanu.

Znanost kaže da nesvjesno otkriva laži
Udruga za Psihološke Nauke objavila je studiju u kojoj su testirali sposobnost nesvjesnog da otkriva laži. Rezultati studije objavljeni su u uglednom časopisu Psychological Science i ne ostavljaju mjesta sumnji.
Prvi element koji se pojavio je da većina ljudi uopće nije dobra u svjesnom prepoznavanju laži. Do 54% stanovništva ne primjećuje kada su žrtve laži.
Unatoč tome, istraživači su pokazali da nesvjesno otkriva laži čak i kada ih osoba ne shvaća, budući da ne obraća pažnju na informacije dobivene iz dubokih područja svog uma. Da bi to dokazali, uključena su 72 volontera i prikazali su videozapis o grupi ljudi; neki su ukrali 100 dolara.
Likovi u videu su pričali i dobrovoljci su morali odlučiti jesu li krivi ili ne. Samo 43% je tačno pogodilo. No, istraživanje je išlo dalje, a istraživači su procijenili nesvjestan odgovor dobrovoljaca s kojima su se suočili svi ljudi u videu. Dakle, uspjeli su potvrditi da je većina zapravo sposobna prepoznati krivce koristći riječi poput „nepošteni“ i obrnuto.

Odakle dolazi ovaj paradoks?
U ovom trenutku još nije jasno zašto postoji takav kontrast između nesvjesnog i svijesti. Očito je to posljedica naše sklonosti da dajemo veću vjerodostojnost sadržaju intelekta, a ne instinkta.
Nadalje, u nekim situacijama osoba koja je žrtva prevare želi biti uključena u nju. To je tipičan slučaj nekih epizoda nevjere,  u kojima oni koji su izdani tvrde da do kraja nisu primijetili izdaju. Pažljivim pregledom situacije otkrivaju se, međutim, razni tragovi na koje osoba nije htjela obratiti pažnju. U ovom slučaju nesvjesno opaža laž, ali svijest odbija priznati dokaze kako bi izbjegla bolno iskustvo.
Sve to navodi nas na razmišljanje da možda nije loše slušati poruke koje nam šalje intuicija. Da bismo to učinili, moramo prestati vjerovati da je jedini izvor istine u našem razumu. Čovjek je stvoren od razuma ili srca, ali i od intuicije. U njemu se krije veliki dio mudrosti.

(izvor: gedankenwelt.com)