Važnost intelektualne poniznosti

Lako je pogriješiti misleći da je naše stajalište najbolje i da posjedujemo apsolutnu istinu o bilo kojem pitanju. ​

Povremeno možda čak imamo čvrsto uvjerenje da smo stručnjaci za neku temu i da o njoj niko ne zna više od nas ili da znamo više od ljudi oko nas. U ovom ćemo članku objasniti zašto vam je potrebna intelektualna poniznost.

Neki se ljudi tako ponašaju jer imaju dugogodišnje iskustvo u određenoj oblasti.  Drugi jer su puno vremena posvetili proučavanju određene teme. I treći jer jednostavno kažu da "je to tako". 
Ljudi se zatvaraju u svoja uvjerenja i nemoguće ih je izvući iz njih. Kao da im je dodijeljena nagrada univerzalnog stručnjaka i svaki prigovor koji iznesemo klasificiran je kao besmislica. Svi možemo lako upasti u ovu zamku.

Ponekad bude čudno kako se možemo držati svog uvjerenja da znamo sve o nekoj temi. Naravno, postoji i druga krajnost: oni koji više vole "plutati" u neodlučnosti ili barem biti otvoreni prema onome što im drugi žele reći.
Poanta je u tome da, bilo da se radi o drugim ljudima ili nama samima, intelektualna poniznost je često odsutna kod ljudi. Pogledajmo ovo dublje.

Što je intelektualna poniznost?
​Obično imamo lošu naviku precjenjivati ono što znamo. Držimo se onoga u što vjerujemo i gledamo sa visine na ono što nam drugi ljudi žele reći. Umjesto da vidimo mogućnost obogaćivanja kroz tuđa mišljenja i stavove, mi ih shvaćamo kao napad.
Općenito, kao ljudi vjerujemo da smo upućeniji od onih oko nas. Ovo možemo jasnije uočiti u političkom i vjerskom kontekstu, pa čak i kada govorimo o načinu života.
Što se tiče ove osobine da zadrto slijedimo samo naša uvjerenja, novinar i pisac Ryszard Kapuściński ima nešto reći po tom pitanju. On je izjavio: " Ako među svim mogućim istinama odaberete samo jednu i slijepo je slijedite, ona će postati laž, a vi ćete postati fanatik ".
Bio je u pravu. Robovanje uvjerenjima i doživljavanje nečega kao apsolutne istine koči promjene i ometa naš osobni i društveni rast. Ukratko, ograničava nas.
U tom svijetlu čini da su znanstvenici otkrili (ili bolje reći, vratili na vidjelo) koncept poznat kao intelektualna poniznost. To je sposobnost fleksibilnosti u pogledu znanja. Drugim riječima, biti otvoren za nove ideje.
Intelektualna poniznost je sposobnost da budemo prijemčivi za druge perspektive, da prihvatimo da ponekad griješimo i da njegujemo otvoren um.

Porijeklo koncepta intelektualne poniznosti
Ovaj koncept, koji se na prvi pogled čini tako novim, datira još od Sokrata, a kasnije se javio i u radovima filozofa i teologa Nikole Kuzanskog.

• U Platonovim Dijalozima možemo vidjeti kako je Sokrat bio u neprestanoj potrazi za istinom i kako je prepoznao svoje neznanje kao polaznu tačku za pronalaženje te istine. Zapravo je jedna od njegovih najpoznatijih fraza "Jedina istinska mudrost je znati da ništa ne znaš".
• Što se tiče Nikole Kuzanskog, možemo pogledati njegovo djelo Naučeno neznanje kako bismo razumjeli prisutnost intelektualne poniznosti u njegovom razmišljanju. Ovaj je filozof smatrao da, zbog ljudskih ili kognitivnih ograničenja, mudri ljudi ne mogu doći do apsolutnog znanja bez obzira koliko se trudili ili željeli. Zbog toga je osoba svjesna da ono što ne zna daleko nadmašuje ono što zna. Svjesnost toga znači da je riječ o „učenoj“ osobi, pa otuda i naslov rada, naučeno neznanje .

Kao što vidimo, pojam intelektualne poniznosti prati nas već dugo. Ta se sposobnost definira kao sredina između vjerovanja da znamo sve, i s druge strane, da ne znamo ništa. Drugim riječima, s jedne strane imamo intelektualnu aroganciju koju karakteriziraju kruti umovi, a s druge strane intelektualni kukavičluk, plod krajnje plašljivosti.
​
Kruti umovi: iluzija da se sve zna
​Biti ponizan na intelektualnoj razini je potrebno da bismo mogli prepoznati da ne znamo sve  i da naše znanje nije apsolutno, da ponekad može biti u krivu. Pa, zašto onda danas postoji toliko intelektualna usmjerenost na sebe?

​Istina je da su lične i karakterne osobine možda najveći krivci. Međutim, prema psihologu Tanji Lambrozo sa Sveučilišta u Kaliforniji, tehnologija povećava iluziju znanja.
Pristup bilo kojoj vrsti informacija samo jednim klikom stvara iluziju da imamo beskonačno znanje o bilo čemu što nam je nadohvat ruke.
Štaviše, ako tome dodamo lakoću pamćenja slike, riječi ili nekih podataka o određenoj temi, tada će dojam da smo po nekom pitanju postali prilično "učeni" biti puno veći.

Mentalna krutost jedna je od osobina ličnosti koja je najviše povezana s intelektualnom usredotočenošću na sebe. Što je mentalna krutost? Sklonost odbacivanju pristupa ili ideja koji se razlikuju od vlastitih.
To činimo kako bismo se osjećali ugodnije i zaključali se iza rešetaka svojih mentalnih shema. To su ljudi koji pokušavaju svijet prilagoditi svom načinu razmišljanja, umjesto obrnuto.

• Ova mentalna krutost obično potiče od pretjerane potrebe za kognitivnim zatvaranjem. Kognitivno zatvaranje je želja da se eliminira ostatak neizvjesnosti u vezi sa određenom mišlju ili situacijom. Zašto to ljudi rade? Jer to znači da bez toga ne bi imali kontrolu nad situacijom. Neizvjesnost je jedan od naših najvećih neprijatelja.

„Veliki umovi raspravljaju o idejama. Prosječni umovi raspravljaju o događajima. Mali umovi raspravljaju o ljudima. "
-Eleanor Roosevelt-

​Kako njegovati intelektualnu poniznost
Što onda možete učiniti za njegovanje intelektualne poniznosti? Za početak morate biti spremni saslušati tuđe perspektive i argumente i prihvatiti promjene. To je zato što ideje koje ste juče smatrali ispravnima mogu danas biti pogrešne ili nevažeče. Ali kako to možete primijeniti u praksi?
Nekoliko strategija može vam pomoći u njegovanju intelektualne poniznosti. Iznijećemo ih u nastavku. Međutim, bitno je da ste svjesni da svoj ego morate ušutkati i skinuti s trona. Da biste to učinili, moraćete priznati da ste ponekad žrtva kognitivnih pristranosti i rob uvjerenja da gajite manje predrasuda od drugih.

​Mišljenja, kako svoja, tako i tuđa, razlikuju se ovisno o okolnostima i načinu na koji ih gledate. Koliko puta ste se iznenadili kad ste učinili ili rekli nešto o čemu prije niste ni razmišljali? Razmisli o tome.

Mentalna fleksibilnost
Ako želite "posaditi sjeme" mentalne fleksibilnosti kako biste uzgajali plod intelektualne poniznosti, možete:

• Prihvatite da griješite  u vezi sa određenom temom ili situacijom.
• Vježbajte aktivno slušanje. Drugim riječima, oslobodite svoj um svih ostalih misli kada vam druga osoba govori i usmjerite svu pažnju na ono što vam ona pokušava reći. Da biste to učinili, moraćete se boriti protiv tendencije pripremanja onoga što ćete im reći dok oni razgovaraju sa vama.

• Poštujte gledišta drugih ljudi. Ne morate se uvijek slagati sa svime što vam ljudi govore, ali to ne znači da ne možete poštovati njihova mišljenja. Ljudska bića često teže ratovima koji rijetko imaju pobjednika. Pokušavamo uvjeriti drugu osobu da smo u pravu, ali ono što se događa često je potpuno suprotno. Druga se osoba više drži svojih ideja, a vi svoje. Zato je bitno znati kada se treba zaustaviti.
• Biti spreman učiti od drugih. Fleksibilnost i znatiželja dva su temeljna sastojka za učenje i borbu protiv mentalne krutosti. 
• Povremeno se preispitujte. Dobra vježba za razvijanje intelektualne poniznosti je propitivanje svojih uvjerenja i, iznad svega, potrebe da uvijek budete u pravu. Zašto uvijek želite biti u pravu? Odgovor na ovo pitanje može vam dati ključ.
• Putovanje ili upoznavanje drugih kultura. Otkrivanje drugih životnih stilova, drugih mišljenja i drugih perspektiva stvarnosti, iako vas isprva mogu šokirati, način je proširivanja vaših perspektiva. Štoviše, to je dobar način da osposobite svoj mozak da bude otvoren za traženje alternativa.

Primjeri intelektualne poniznosti
Najvažniji znanstvenik 20. stoljeća, Albert Einstein, čiji je IQ bio 160, takođe je smatrao važnim koncept intelektualne poniznosti. Dokaz tome je njegova izjava "Pravi genij priznaje da ne zna ništa ". Imamo i primjer Benjamina Franklina, koji je prije pokretanja rasprave znao reći: "Možda griješim, ali ...".

​Kao što vidite, intelektualna poniznost dobar je saveznik koji će vam pomoći u borbi protiv slijepog držanja za sopsteva uvjerenja. Takođe će vam pomoći da nastavite rasti na osobnoj i društvenoj razini. To je ključ koji otvara vrata učenju, protivotrov za aroganciju.
Podsjeća vas da se ključevi vaših odnosa ne nalaze u nametanju ili potražnji, već u razumijevanju, fleksibilnosti, poštovanju i obogaćivanju, a sve proizlazi iz upoznavanja tuđih gledišta.

(reference: 
gedankenwelt.com)