Visoka osjetljivost na okolinu: znaci i karakteristike

Zvukovi ili jaki mirisi, prejako svjetlo, previše ljudi...Ovo su primjeri stvari sa kojima se svakodnevno bore ljudi sa visokom osjeljtivošću na okolinu.

Visoku osjetljivost na okolinu je karakteristika ljudi koji su podložni stresu, kao rezultat određenih društvenih, fizičkih i emocionalnih podražaja prisutnih u njihovoj neposrednoj okolini. Daleko od toga da je ovo "samo u glavi", ovo stanje može uticati i na produktivnost i psihološku stabilnost.
John Dewey, poznati američki predavač i psiholog, izjavio je da naša dobrobit zavisi od toga koliko se dobro prilagođavamo društvenim situacijama. Sve promjene ili "nepravilnosti" stvaraju neposrednu psihološku i fiziološku nestabilnost.

"Izmijenili smo naše okruženje do te mjere da se sada mi moramo mijenjati kako bismo postojali u novom okruženju".
-Norbert Wiener-

Na primjer, neugodno je boraviti u pretoploj sobi, pa ćemo pokušati prilagoditi temperaturu našim potrebama. Još jedan primjer: ako sami idete noću po mračnoj, praznoj ulici i čujete korake iza vas, osjećat ćete se ugroženo. Ovaj podsticaj govori našem mozgu da uradi sjedeće: potrči, pozove pomoć ili se okrene i suoči sa napadačem.
​
Visoka osjetljivost na okolinu odnosi se na ozbiljnije reakcije na vaše okruženje.

Razmotrite scenarij gdje je skupina ljudi (u radnom okruženju, na primjer) i svi osjećaju ugodno, osim jedne osobe. Ova jedna osoba ima niži prag tolerancije za zvukove. Ta osoba je osjetljivija na razgovore, na kancelarijska svjetla, na mirise iz kuhinje ili na prostoriju. Takvoj osobi je teško da se osjeća udobno u radnom okruženju koje može biti savršeno ugodno za sve ostale.

Visoka osjetljivost na okolinu: Zašto patimo?
Visoka osjetljivost na okolinu nije ništa novo. Ekološki psiholozi su proveli decenije proučavajući kako smo povezani s našim neposrednim okruženjem. Oni razmatraju učinke naše okoline na naše tijelo, naše umove i našu kulturu.
Autori kao što su Lazarus, Folkman i Cohen razvili su teorijski model u kojem su objasnili da se ta osjetljivost temelji na nizu vrlo specifičnih uvjeta. Svako ima pragove tolerancije kada se nađe suočen sa određenim impulsima. Ovi podražaji su posebno oni koje ne možemo kontrolisati i oni za koje nismo razvili osobne strategije.

​Introverzija i osjetljivost na okolinu
Međutim, postoje i pristupe koje uzimaju u obzir ličnost osobe. Sveučilište Harvard je uspjelo pokazati da mozak introvertiranih ljudi pokazuje visoku osjetljivost na okolinu. Osobe introvertne ličnosti obraćaju više pažnje na detalje iz svakodnevnice. Ova preaktivna pažnja često stvara preopterećenje kada postoji prekomjerna stimulacija u okruženju.
Višak podražaja, bilo da se radi o auditivnim, vizualnim, taktilnom, itd., uzrokuje viši nivo stresa i iscrpljenosti kod tih ljudi. A da ne spominjemo drugu relevantnu činjenicu: ljudi s visokom osjetljivošću na okolinu imaju tendenciju da osjećaju emocije drugih, kao i anksioznost, brige ili strah. Ti su ljudi sposobni "pokupiti" ili upiti ove emocije iz atmosfere i ne mogu ih filtrirati. Ova "emocionalna zaraza" se često pojavljuje kod osoba sa visokom osjetljivošću na okolinu.

Koje su karakteristike visoke osjetljivosti na okolinu?
Uvijek su bili i uvijek će biti ljudi s većom osjetljivošću od drugih. Pogledajmo neke od najčešćih karakteristika visoke osjetljivosti na okolinu:

• Oni se osjećaju neugodno kada su u blizini jakog svjetla,  glasnih zvukova i određenih mirisa.
• "Strecaju" prilikom iznenadnih zvukova, poput kočenja automobila, zatvaranja vrata ili lomljave stakla.
• Neugodno im je u situacijama s velikim brojem ljudi.  Oni takođe mogu osjetiti intenzivan stres na mjestima na kojima se odjednom događa mnogo stvari (televizor, razgovori, igra djece, telefoniranje)
• Vrlo osjetljivi ljudi često su pogođeni kada vide ili slušaju loše vijesti.
• Takođe je uobičajeno da se ovi ljudi osjećaju ljuti, tužni ili razočarani kada vide ili čitaju o situacijama u kojima je čovječanstvo nepošteno, nasilno i sl.
• Sve te emocije mogu biti popraćene fizičkim problemima kao što su glavobolje, umor ili problemi s kožom.

Načini rješavanja visoke osjetljivosti na okolinu
Već znamo šta je visoka osjetljivost na okolinu. Pitanje je kako se nositi sa njom? Najbolji način da odgovorimo na ovo stanje nije izbjegavanje onoga što nam izaziva stres.

Ne možemo kontrolisati sve u našim sredinama. Ne možemo, na primjer, smanjiti gustinu saobraćaja ili tražiti od ljudi da prestanu pričati ili jednostavno ustati i napustiti područje u kojem se nalazimo. Nemoguće je da stvorimo idealna okruženja kako bismo izbjegli probleme visoke osjetljivosti. Danas je većina okruženja karakterizirana hiperstimulacijom.
Umjesto što se želimo riješiti vanjskih faktora,  treba raditi na onome što se interno zbiva unutar nas.

Postoje načini da se minimizira uticaj koji ti podražaji imaju na naš um i tijelo. Najbolji način za rješavanje preosjetljivosti je raditi na našoj emocionalnoj i osjetilnoj odbrani od tih podražaja.

Tehnike za savladavanje osjetljivosti na okolinu

• Odredite što su vaši stresori. Razmotrite kako se braniti protiv njih. (Ako je to svjetlo, nosite redovno sunčane naočare. Ako je u pitanju zvuk, razmislite o nekim slušalicama koje umanjuju buku).
• Radite na tehnikama opuštanja ili pokušajte usmjeriti pažnju drugdje. Na primjer, ako vas opterećuje veliki broj ljudi, vježbajte fiksaciju na određeni objekat kada se počnete osjećati neugodno. Bilo da je to plafon, prozor, slika ili bilbord na ulici, usredotočite se samo na taj objekt. Dok se fokusirate, radite na disanju i pokušajte se opustiti.
• Dajte sebi vremena da se odmorite tokom dana. Ponekad vam je potrebno samo 5 minuta svaki sat da biste se opustili. Ustanite i prošetaj malo. Idite negdje u tišini ili provedite nekoliko minuta meditirajući. 
• Konačno, kako biste izbjegli "emocionalnu zarazu", potrebno je prestati fokusirati se na druge ljude. Umjesto toga, postanite svjesniji onoga što se događa unutar vas. Usredotočite se na vlastite emocije i pokušajte zaštititi sebe od uticaja emocija drugih ljudi. Nemojte dopustiti da emocije drugih ljudi mijenjaju kako se osjećate. Radite na vašem preostalom miru bez obzira što se događa oko vas i usredotočite se na svoje mentalno stanje.

Zaključno, svako je donekle osjetljiv na okolinu. Međutim, treba učiniti da ti vanjski podražaji utiču na nas što je manje moguće. Pronalaženjem načina filtriranja podražaja i zaštitom možemo spriječiti da visoka osjetljivost na okolinu utiče na našu produktivnost, učinkovitost i emocionalno stanje. Morate pronaći tehniku koja funkcioniše za vas.
​