Visokofunkcionalni autizam: karakteristike ljudi sa visokofunkcionalnim autizmom

Nekim ljudima se može dijagnosticirati visokofunkcionalni autizam. Njihova izrazita inteligencija i jezička kompetencija često maskiraju druga ograničenja kao što su nedostatak društvenosti i emocionalni problemi.

Prije nešto više od deset godina, Anthony Hopkins dobio je dijagnozu koja ga nije previše iznenadila. Doktori su mu rekli da ima Aspergerov sindrom. To znači da pada na spektar visokofunkcionalnog autizma. Prema njegovim riječima, visokofunkcionalni autizam je prednost. Zašto? Zato što je njegovo pamćenje odlično i sklon je detaljnom ispitivanju ljudi i situacija.

Mnoge poznate ličnosti su možda imale poremećaj iz autističnog spektra, kao što su Albert Ajnštajn, Tim Barton, Stiven Spilberg... Kada su ovako kreativni ljudi u pitanju, mogli biste pomisliti da je visokofunkcionalni autizam blagoslov ili sreća. Međutim, nemojte da vas zavara spoljašnjost. To je zato što se mnogi od ovih ljudi ističu u svojoj oblasti, bilo umjetničkoj, tehničkoj ili znanstvenoj, ali često imaju mnoga ograničenja na drugim poljima - društvenom, a prije svega, na emocionalnom. Ove poteškoće su često izvor ograničenja i društvenih neusklađenosti. Anthony Hopkins priznaje da se morao nositi sa ljutnjom i očiglednim poteškoćama u povezivanju sa ljudima tokom dobrog dijela svog života. U stvari, imao je problema i sa bolestima zavisnosti. Danas utjehu pronalazi u muzici i slikarstvu. To mu pomažu da bude u harmoniji sa svojim emocionalnim univerzumom. Koliko god ovo zvučalo zapanjujuće, naučnici moraju još mnogo da saznaju o autizmu. Što je još važnije, čovječanstvu još uvijek nedostaju resursi i mjere za ranu dijagnozu, posebno u slučajevima kada simptomi nisu toliko očigledni.

Karakteristike osoba sa visokofunkcionalnim autizmom
Većina ljudi sa visokofunkcionalnim autizmom dobija dijagnozu kao tek kao odrasli. To može biti zato što imaju tendenciju da razviju oštru inteligenciju koja im omogućava da prevladaju poteškoće. Međutim, njihove porodice i njihovo društveno okruženje trpe određena ograničenja. Stoga su skloni da takve nedostatke pripišu svojoj ličnosti. Zato rijetko sumnjaju da je poremećaj autističnog spektra iza njihovog ponašanja. 

Veća sposobnost verbalnog izražavanja i prostorne vještine
Kao što smo već spomenuli, osobe sa visokofunkcionalnim autizmom mogu se lako izraziti. Govore, razmišljaju i komuniciraju efikasno i vješto. Izvanredna karakteristika je da ne samo da je njihov IQ iznad prosjeka, već je i njihova kompetencija u prostornoj inteligenciji dobro razvijena. To je zato što se ona prevodi u sposobnost zamišljanja i vizualizacije. Mogu razlikovati različite objekte različitih dimenzija. Takođe, oni mogu da transformišu koncepte i modifikuju i manipulišu svojim podacima.

Neutaživa radoznalost
Visokofunkcionalni autisti su radoznali i imaju mnogo interesovanja. Fokusiraju se na određena područja i gotovo postaju opsjednuti njima. Takođe, stalno traže informacije. Oni pitaju, istražuju i posvećuju puno vremena svojim posebnim interesima.

Društvena ograničenja
Uprkos njihovoj intelektualnoj kompetenciji, postoji nešto što ograničava ove ljude: društvene vještine. Nisu dobri u čitanju društvenih situacija i često su izgubljeni u njima. Teško se povezuju sa drugim ljudima i izbjegavaju kontakt očima. Osjećaju se drugačije i više vole da budu sami. Tokom interakcije, radije će raspravljati nego voditi opušten razgovor.

Problemi sa anksioznošću
Nažalost, visokofunkcionalna autistična djeca se često dijagnosticiraju kao hiperaktivna. To su nemirna djeca koja sve dodiruju i stalno postavljaju pitanja. Studije poput ove koje je provela Dr Alinda Gilliot na Univerzitetu Nottingham u Ujedinjenom Kraljevstvu ukazuju na nešto izuzetno. Potvrđeni je da osobe sa visokofunkcionalnim autizmom često imaju probleme sa anksioznošću, pa čak i opsesivno-kompulzivne poremećaje. Takođe im je teže upravljati svojim emocijama.

Visokofunkcionalni autizam i oksitocin
Kao i kod većine neuroloških stanja, spektar autizma je složena kombinacija. Njegove karakteristike obuhvataju drugačiji pristup realnosti. 

Za početak, neki oblici su toliko teški da ne mogu ni efikasno komunicirati. Postoje i drugi slučajevi u kojima se Aspergerov sindrom manifestira na najvišem nivou. Ljudi sa savant sindromom mogu imati fizičke, mentalne ili motoričke smetnje, ali obično imaju izuzetne sposobnosti za umjetnost i matematiku. Šta je sa visokofunkcionalnim autizmom? Zašto ga neki definiraju kao blagi autizam, dok ga drugi definiraju kao Aspergerov sindrom? Ova kategorija nije službeno dio Dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih poremećaja (DSM-V). Ali to je nepobitna realnost. Neki ljudi odrastu prije nego što saznaju da su autistični. Tada shvate razloge svojih društvenih i emocionalnih ograničenja. Kao sporedna napomena, trenutno su u toku neka zanimljiva terapijska istraživanja na ovu temu. Na primjer, Nacionalni institut za mentalno zdravlje Sjedinjenih Država otkrio je da oksitocin poboljšava društveno ponašanje ljudi sa visokofunkcionalnim autizmom.

​
REFERENCE:
1. Baron-Cohen, S., Wheelwright, S., Skinner, R., Martin, J., & Clubley, E. (2001). The Autism-Spectrum Quotient (AQ): Evidence from Asperger Syndrome/High-Functioning Autism, Males and Females, Scientists and Mathematicians. Journal of Autism and Developmental Disorders, 31(1), 5–17. https://doi.org/10.1023/A:1005653411471
2. Gillott, A., Furniss, F., & Walter, A. (2001). Anxiety in high-functioning children with autism. Autism, 5(3), 277–286. https://doi.org/10.1177/1362361301005003005