Da li ste se ikada zagledali u neki pejzaž i bili ste preplavljeni njegovom ljepotom i misterijom? Taj osjećaj je teško objasniti. Međutim, istočnjačka filozofija dobro poznaje taj osjećaj i definira ga kao yūgen.
Kada ste posljednji put osjetili da vam se nešto čini prilično duboko, nedokučivo i misteriozno? Ponekad, neka izreka, pjesma, priča ili čak određeni scenario mogu izazvati ovu emociju u vama. Ona je transcendentna i vrijedna i iza nje se kriju određena zanimljiva značenja. To je jedinstveno iskustvo koje je teško opisati riječima, ali ono koje svi razumiju.
Mogli bismo čak reći da doživljavanje ovakvog osjećaja misterioznosti, povezanosti i dubine uklanja slojeve egoizma i psihološku nefleksibilnost. Poziva vas da se otvorite zanimljivoj stvarnosti koja vas okružuje, obogaćuje, uzbuđuje i, zauzvrat, na neki način prosvjetljava. Zar ne bi bilo divno provesti cijeli život tražeći "elemente" koji čine da se ovako osjećate?
Istočnjački svijet je prvi istražio ovaj koncept, tačnije Japanci. Zaista, japanska kultura je usvojila termin kineskog porijekla, yūgen, da opiše misteriozna iskustva i pojave koje stvaraju osjećaj dublje povezanosti u ljudskom biću. Pridata mu je tolika relevantnost da je postao jedan od sedam osnovnih temelja zen filozofije. Ideja da su misterije našeg svijeta duboke i da se ne mogu objasniti riječima je ideja duboko ukorijenjena u svim oblicima umjetnosti. Yūgen je suptilna kombinacija između onoga što stvara inspiraciju i introspekciju u isto vrijeme. Povezuje nas sa ljepotom, ali i sa nama samima i poziva nas na razmišljanje. Yūgen, ljepota misterije koja se ne može objasniti Pojam yūgen (jugen) se prvi put čuo na Zapadu zahvaljujući filozofu DT Suzukiju (1870-1966). U stvari, on je bio jedan od najvećih promotora zena na svijetu. Opisao ga je kao osjećaj kojim se ljudski um poistovjećuje sa totalitetom određene pojave. Odjednom se čini da nešto što je bilo konačno postaje beskonačno. Međutim, čini se da, pokušavajući definirati taj osjećaj dubine, oduzimamo mu magiju. Možda su upravo iz tog razloga na Istoku asimilirali koncept yūgena, da bi ga prenijeli na umjetnost, kao prikladno sredstvo za buđenje ovakvog iskustva. U 12. vijeku, ličnosti poput monaha-pjesnika Saigyoa, ljubitelja ljepote prirode, pokušavale su da u svojim pjesmama prenesu osjećanja bola, melanholije i simboličke transcendencije i tako uhvate suštinu zena. Umjetnost znati posmatrati i osjećati Alan Watts, poznati britanski filozof, takođe je bio vrlo zainteresovan za zen filozofiju i koncept jugena. Svakodnevno ga je viđao na nebu gdje su divlje guske često nestajale u gustim oblacima. Takođe, ovaj osjećaj možete imati kada hodate krajevima daleko od civilizacije, gdje je priroda trijumfovala nad napretkom čovjeka. Napuštena željeznička pruga, jezero u zoru, zamak u ruševinama nakon olujnog popodneva - sve to pruža jugen osjećaj. Yūgen je opojno iskustvo koje nastaje samo kod onih koji znaju mirno promatrati i dopustiti sebi da osjete neobičnost prirode, ljudskog bića i umjetnosti. Prema Wattsu, većina nas funkcioniše u "režimu preživljavanja" i opsjednuti su razumijevanjem stvarnosti. Međutim, da bismo iskusili yūgen, moramo pobjeći od naših uobičajenih mentalnih obrazaca i dopustiti sebi da osjetimo. Ništa više. Jer nema sve objašnjenje u ovom životu. Zaista, prihvatanje misterije čini nas mudrima i umiruje našu tjeskobu da bismo dali smisao svakom aspektu koji nas okružuje. „Svoju subjektivnu zabrinutost morate ostaviti za sebe. U suprotnom, namećete se objektu i ne učite. Vaša poezija nastaje sama od sebe kada vi i objekat postanete jedno, kada zaronite dovoljno duboko u objekat da vidite. Koliko god da je vaša poezija dobro izražena, ako vaš osjećaj nije prirodan, ako ste objekat i vi odvojeni, onda vaša poezija nije prava poezija, već jednostavno vaše subjektivno krivotvorenje.” -Matsuo Bashō (1644-1694)- Suština yūgena je svuda Yūgen nije zamišljanje drugog svijeta koji vam omogućava da pobjegnete iz ovog. Yūgen je poziv za vas da cijenite misteriju svijeta u kojem živite. Možete ga doživjeti u bilo kojem okruženju koje budi inspirativni osjećaj dubine, misterije i prijatne konfuzije. Štaviše, može se pojaviti bilo gdje. Na primjer, kada čitate neku knjigu ili razgovarate sa nekom osobom. U ovim slučajevima, ono što čitate i čujete je transcendentno, valjano, mudro i obogaćujuće. Ove percepcije su "gorivo" za vaš mozak, koji često "zarđa" zbog svakodnevnih rutina, stresa, jurnjave i svih novih tehnologija kojima ste okruženi .
Alan Watts je istakao da je korisno obratiti pažnju na pragove. Vrata, prozori, rupe u drveću, brda, oblaci, lokve...Mjesta u koja možete "umno zaroniti". Kasnije, kada se vratite kući, uzmete olovku i papir i opišete šta ste osjećali. U stvari, postoje misteriozni "uglovi" u svakodnevnom životu u kojima je skrivena suština yūgena.
Empatija omogućava Yūgen osjećaj Univerzitet u Ženevi je 2017. godine sproveo studiju koja je sugerirala da obično razmišljamo o dubini života čitajući knjige koje pričaju tužne priče. Isto se dešava sa bilo kojom pričom ili anegdotom koju čujemo i koja budi naše emocije. Može se reći da Yūgen leži u vašoj empatijskoj sposobnosti i u vašoj emocionalnoj povezanosti sa stvarnošću drugih. Postoje određene činjenice koje vas pokreću i tjeraju da otkrijete ljepotu i značaj koji leži u svima nama. U stvari, ovaj koncept zen filozofije je svuda, uključujući i vaše srce. Reference/Bibliografija: 1. Cova, Florian & Deonna, Julien & Sander, David. (2017). “That’s Deep!”: The Role of Being Moved and Feelings of Profundity in the Appreciation of Serious Narratives. 10.1007/978-3-319-63303-9_13. 2. Matsuo Basho: The Narrow Road to the Deep North and Other Travel Sketches; translated by Nobuyuki Yuasa. London: Penguin, 1966. Additional references: R. H. Blyth, A History of Haiku (2 vols.). Tokyo: The Hokuseido Press, 1964; T. D. Suzuki, Zen and Japanese Culture. London: Routledge & Kegan Paul, 1959.)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|