UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH
POČETNA      DUHOVNOST    PSIHOLOGIJA     LIČNI RAZVOJ    MOTIVACIJA    INSPIRACIJA   BLAGOSTANJE
ŽIVOTNE LEKCIJE    LJUDSKI ODNOSI    POSAO    PORODICA   DRUŠTVO    EMOTIVNE VEZE    ZDRAVLJE    ZANIMLJIVOSTI    
BLOG

Zašto automatski ne vjerujemo nekim ljudima?

12/31/2021

0 Comments

 
Picture
​Dešava se. Ne vjerujemo osobi, a ipak je dobro poznajemo. To je poput unutrašnjeg glasa koji nam šapuće, „odmakni se“,  poput hladnog vjetra koji nas gura u suprotnom smjeru i stavlja nas u pripravnost.
Ova vrsta osjećaja koji prebiva negdje na površini našeg uma je poput hladnog prsta koji grebe naša leđa. To nije ništa natprirodno, nije predviđanje, niti je to „radar“ mudrosti u našim genima koji smo naslijedili od naših predaka. U stvarnosti,  to je jednostavno mehanizam za preživljavanje. ​
Nevjerovanje u sve i svakoga iz straha da ćemo ponovo pogriješiti sprečava nas da živimo punim plućima.

Jasno je, međutim, da nas ponekad i taj unutrašnji glas iznevjeri, da prvi utisci nisu uvijek tačni, a ima i onih koji pretjerano griješe oslanjajući se na svoj navodni instinkt. Ako postoji nešto za šta se naš mozak sprema, to je da predvidi rizike i zbog toga smo u mogućnosti da izbjegnemo fizičke i psihičke opasnosti, diže se onaj suptilni eho ukorijenjen u našoj podsvesti  koji nam govori: “odmakni se od ove osobe”.

Podsjećaš me na nekoga ko me je povrijedio
Ana ima 32 godine, ona i njen suprug vode sina kod pedijatrijskog kardiologa. Njen sin ima 5 godina i pati od srčane bolesti koja zahtijeva tromjesečne ljekarske preglede. Po ulasku u sobu za pregled, novi doktor im pruža ruku i počinje da upoznaje dijete.
Ana brzo osjeti nešto čudno dok pomno promatra doktora. Ima nešto kod njega što joj se ne sviđa. Način na koji se smije čini da se ona osjeća neprijatno, taj lažni i podmukli osmijeh. Ne sviđa joj se ni način na koji se šali sa njenim sinom, kako se kreće, diše, pa čak i kako se češlja: zalizano.
Tokom posjete od 20 minuta,  ova majka jedva da je čula šta im je doktor rekao. Toliko nije obraćala pažnju, da čim odu ona kaže mužu da odmah mijenjaju doktora. Ova posjeta će se ponoviti, ali sa drugom osobom, drugim kardiologom.
Kada je suprug upita zašto, ona jednostavno kaže „ ne čini mi se pouzdanim“. On ništa više ne govori, vjeruje njenom mišljenju i pristaje da potraži drugog doktora. Međutim, Ana pravi razlog zadržava za sebe. Ova žena krije mali djelić svog života koji se ne usuđuje da otkrije svom suprugu.
Kada je imala 9 godina, Anini roditelji su se razveli i ona je živjela sa mamom i maminim dečkom. Dva mjeseca nakon što su se zajedno uselili,  taj čovjek sa voštanim osmijehom i zalizanom kosom počeo je da ih zlostavlja. Nakon otprilike godinu dana njena mama je prestala da izlazi iz kuće, bila je to noćna mora sa ukusom suza koje nije htjela da se sjeća, a koja se završila tek kada je svojim nastavnicima u školi ispričala sve kroz šta je prolazila. 

Ne vjerujemo jer naša amigdala nastavlja regulirati naše ponašanje
Vrlo je vjerovatno da je dječiji kardiolog kojeg su posjetili bio besprijekoran profesionalac i izuzetna osoba. Međutim, mozak ove žene identificirao ga je kao neprijatelja, zbog traumatičnog iskustva koje je proživjela. Ono što odbacujemo, sve što izbjegavamo i zbog čega se osjećamo nelagodno govori mnogo o nama: ono nas definira. 
Naše se životno putovanje nemilosrdno integrira u našu podsvijest i u one moždane strukture povezane sa emocionalnom memorijom, u hipokampusu. Ljudska bića imaju regiju u svom mozgu koja regulira svaku našu hitnu odluku: amigdalu.
Sve ove reakcije koje doživljavamo u našim životima i koje nas tjeraju da pokažemo ponašanje bježanja ili izbjegavanja regulira ova žlijezda koja se nalazi u najdubljem dijelu našeg temporalnog režnja. Radnje koje preduzimamo na osnovu toga nisu racionalne i jednostavno su motorički odgovor koji je neumoljiv i automatski: instinkt preživljavanja.

Da li treba da slušamo taj unutrašnji glas koji nam govori da bježimo ili da ne vjerujemo? 
Nešto što psihoterapeuti dobro znaju je da  je osoba koja ne dozvoljava da je obuzme moć amigdale neko ko je dovoljno razvio samokontrolu da ne živi u strahu. Dakle, da li to znači da ne treba da slušamo taj unutrašnji glas koji nas s vremena na vrijeme upozorava da ne vjerujemo u nešto ili u nekoga?
​„Jedina zaista vrijedna stvar je intuicija.”
-Albert Einstein
​

Ovo su činjenice o kojima treba da razmislite:
  • Daniel Goleman objašnjava u svom djelu “Mozak i emocionalna inteligencija” da svaku prirodnu reakciju tokom kooje doživljavamo strah ili anksioznost regulira amigdala. Ignoriranje te emocije ili potiskivanje iste se ne preporučuje, kao što se ne preporučuje ni da dozvolimo da nas ona proizvoljno i slijepo vodi.
  • Ispravna stvar koju treba učiniti je ozbiljno razmotriti taj glas. Sve studije koje se odnose na šesto čulo govore nam da ljudi koji slušaju svoje slutnje ili osjećaje poslane direktno iz njihove podsvijesti ili iz primitivnih struktura kao što je amigdala, imaju tendenciju da im daju prave odgovore.
  • Za to postoji konkretan razlog: slušanje ne podrazumijeva poslušnost, već početak pravilne analize i promišljanja.
​
Ako nam se neko ne sviđa, to je zbog niza konkretnih razloga, a ti razlozi su vezani za nas. Možda zato što nas podsjećaju na nekoga koga smo poznavali u prošlosti i slijede isti obrazac, ili možda zato što njihove vrijednosti nisu u skladu sa našim, ili možda zato što su  nas naša iskustva naučila da znamo ko je vrijedan povjerenja, a ko nije. 
Kako god bilo, jedino što treba da uradimo je da ne dozvolimo da nas strah obuzme, jer će se nepovjerenje nastaviti. Sve inteligentne reakcije imaju izvanredan pandan intuiciji i refleksiji.
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    Podijeli


    NAŠ RAD MOŽETE PODRŽATI I PREKO PAYPALA


    © COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    KONTAKTIRAJTE NAS

    KATEGORIJE

    All
    ASTROLOGIJA
    BLAGOSTANJE
    DREVNE TRADICIJE
    DRUŠTVO
    DUHOVNOST
    EMOTIVNE VEZE
    FILMOVI
    FiloSofija
    GENIJALNI UMOVI
    INSPIRATIVNE PRIČE
    KNJIGE I CITATI
    KULTURA
    Kutak Za Žene
    KVANTNA FIZIKA
    LIČNI RAZVOJ
    LJEPOTA I NJEGA
    LJUDSKI ODNOSI
    Metafizika
    MITOVI I LEGENDE
    MOTIVACIJA
    NAUKA
    PORODICA
    POSAO
    PSIHOLOGIJA
    RAZMIŠLJANJA
    VJERA
    Zanimljivosti
    ZDRAVLJE
    ŽIVOTINJE I KUĆNI LJUBIMCI
    ŽIVOTNE LEKCIJE

    Arhiva

    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    April 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    September 2019
    August 2019
    July 2019
    June 2019
    May 2019
    February 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017


    PRATITE NAS NA TWITTERU:

    Za one koji su visoko osjetljivi ili imaju tendenciju da uvijek pomažu drugim ljudima, učenje kako da zaštite svoju energije presudno je kako bi osigurali da ne daju previše, ostajući na kraju izuzetno iscrpljeni.https://t.co/iqn9yZ1JBJ

    — Lekcije Iz Života (@PSpirituala) September 23, 2020

    Pinterest

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved