Životinje i njihova svijest o patnji

Da li ljudi imaju svijest o tome da životinje pate? Odgovor na ovo pitanje vjerovatno znaju svi koji žive sa životinjom. Ali šta neuronauka kaže o tome? Možemo li nauka konačno potvrditi da životinje imaju svijest o vlastitoj patnji i patnji drugih živih bića?

Imamo dobre vijesti: odgovor je potvrdan. Neuroznanost je prikupila dokaze da su svi sisari, ptice i mnoge druge vrste svjesne vlastite patnje. Ni ova informacija nije nova. ​

Ovo pitanje je pokrenuto još 2013 godine sa neospornim dokazima u Cambridge Deklaraciji o svijesti . Međutim, od tada su istraživanja još više napredovala.
Identificirani su homologni sklopovi, kako kod ljudi tako i kod životinja, čije je aktiviranje povezano sa svjesnim iskustvom. Čini se da su neuronski krugovi koji se aktiviraju dok životinja doživljava emocije isti kao i oni kod ljudi koji doživljavaju tu emociju. Poznati neurolozi iz cijelog svijeta podržavaju ovu hipotezu i slažu se da životinje razvijaju svijest o vlastitoj patnji.
​

Cambridge Deklaracija o svijesti
Prije sedam godina, 7. jula 2012. godine, grupa uglednih naučnika potpisala je Cambridge Deklaraciju o svijesti.  Ovaj dokument navodi da su ne samo ljudi, već i znatan broj životinja, uključujući kičmenjake i beskičmenjake, bića sa sviješću. To znači da su živa bića, da doživljavaju ono što im se događa i doživljavaju mentalna stanja koja za njih mogu biti pozitivna ili negativna.
Postoji naučni konsenzus da neljudska bića imaju neuroanatomske, neurofiziološke i neurohemijske predispozicije koje formiraju svijest, zajedno sa sposobnošću prikazivanja ponašanja. To znači da ljudi nisu jedini koji posjeduju neurološke supstrate koji stvaraju svijest.

​Philip Low, osnivač i izvršni direktor neurodijagnostičke kompanije Neuro
Vigil, (Kalifornija, SAD), Christof Koch s Allen Instituta za nauku o mozgu u Seattleu (Washington, SAD), David Edelman s Instituta za neuroznanost u La Jolli, Kalifornija, su vodeći neuroznanstvenici Cambridge deklaracije o svijesti
Deklaracija šalje jasnu poruku o sposobnosti sticanja pozitivnih i negativnih iskustava koja dovode do patnje i štete. Postoje jaki dokazi da bi to trebalo uzeti u obzir pri liječenju čovjeka ili životinje bez diskriminacije.

Trenutne studije o svijesti o patnji
Od 2012. godine na ovamo, sprovedeno je nekoliko studija koje više puta potvrđuju ove činjenice. Godine 2016. Jarrod Bailey i Shiranee Pereira predstavili su studiju o cerebralnim procesima vezanim za emocije i empatiju kod pasa. Ova studija potvrđuje i nadopunjuje zaključke Cambridge Deklaracije o svijesti.

​Francuski nacionalni institut za agronomska istraživanja, u saradnji sa Evropskom upravom za bezbjednost hrane, izvršio je ponovnu procjenu literature o svijesti životinja. Rezultati su predstavljeni u Parmi (Italija) 2017. godine. Ovo istraživanje potvrđuje da su životinje obdarene nervnim sistemom koji podržava složenu obradu informacija, uključujući negativne emocije uzrokovane nociceptivnim podražajima ( Nocicepcija je sistem koji prenosi informacije o upali, bolu ili šteti tkiva, prema leđnoj moždini i mozgu).

Navedeno istraživanje pokriva nekoliko vrsta, uključujući primate, lešinare, glodare i preživare. Istraživači zaključuju da životinje sa autobiografskim sjećanjima, poput primata i glodara, mogu imati želje i ciljeve koji se protežu u prošlost i budućnost, te da na njih može negativno uticati neko loše iskustvo.

​Nema više izgovora
​Sedam godina nakon predstavljanja više nego čvrstih dokaza o svijesti koju životinje imaju o vlastitoj patnji, te mnoštva daljih studija koje potkrepljuju ove nalaze, nema opravdanja za zlostavljanje životinja jer navodno "ne pate kao ljudi". Životinje pate ništa manje od ljudi.

Svi oni koji insistiraju na svom pravu da uživaju u šteti koju nanose drugim bićima moraju pronaći druge argumente jer nauka više nije na njihovoj strani. 
Uređivanje prava ovih živih bića dobija sve dublje uporište u pravosuđu, gdje se novo i staro znanje materijalizuje u obliku sve strožih zakona koji će uticati na mnoga područja života.

Koliko god proučavanje ljudske svijesti bilo složeno, čini se da će od sada proučavanje ljudske svijesti ići ruku pod ruku sa proučavanjem svijesti životinja.  I to je, uprkos onima koji se ne slažu, vrlo dobra vijest.
​
(reference:
bessergesundleben.de)