Agnorantna ličnost: suptilna kombinacija arogancije i neznanja

Arogancija je sestra neznanja, osobina koja otkriva tip ličnosti koji sve češće viđamo i koji takođe skriva narcizam.

​Agnorantna ličnost spaja suptilne i opasne crte arogancije i neznanja. Ovaj profil ličnosti nećete pronaći ni u jednom udžbeniku iz psihologije, a nema niti studija koje ga istražuju. Međutim, čini se da je u posljednje vrijeme ovo ponašanje koje je oduvijek postajalo sve očiglednije.

Mislimo na one ličnosti u našem društvu koje, iako ne poznaju dobro jedno ili više područja, sebe smatraju autentičnim guruima apsolutne istine. Oni su arogantni, narcisoidni i nemaju osjećaj intelektualne poniznosti. Začuđujuće, Charles Darwin je definirao ovu ličnost u svoje vrijeme.
Moramo se čuvati neznanja, rekao je, jer neznanje ljudima ulijeva povjerenje i uvjerenje da su čuvari velikog znanja. Posljedice ovoga mogu biti razorne; mogli bismo imati legiju zaista "glupih" ljudi među nama.

​"Dvije su stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost, ali još nisam sasvim siguran za svemir."
(Albert Einstein)

​Agnorantna ličnost: Ja sve znam, a ti ništa!
Izraz "agnorantna ličnost" prvi put se pojavio na društvenim mrežama 2012 . To je neologizam koji se širio putem mema. Stoga ga zasad nećete naći ni u jednom priručniku iz psihologije ličnosti.
Međutim, osobine koje definiraju ovaj tip ličnosti (neznanje i arogancija) nauka je dugo proučavala. Neznanje i arogancija često idu ruku pod ruku i pojavljuju se naizmjenično u upadljivim scenarijima. Na primjer, studija iz 2020. godine došla je do vrlo zanimljivih zaključaka:
Neznanje i arogancija koreliraju s privilegijom. To znači da ljudi na pozicijama moći ponekad pokazuju izrazito agrantantnu ličnost. To su ljudi koji su ovladali određenom vještinom (npr. oni su izvršni direktor neke automobilske kompanije) i stoga vjeruju da su takođe stručnjaci u području medicine ili nekog drugog područja.
Moć i intelektualna poniznost često su međusobno odbojni magnetski polovi. Ovu temu ćemo detaljnije analizirati.

Kada nekompetentnost dovodi do pretjerane samoprocjene​
Dana 19. aprila 1995. McArthur Wheeler je opljačkao dvije banke u Pittsburghu, pa je bio siguran da je to učinio bez maske i kamufiranja. Po njegovom mišljenju, stavljanje limunovog soka na lice bilo je dovoljno da bude nevidljivo drugima. Kada je njegovo svjedočenje snimljeno, izgledao je šokirano i zbunjeno jer nije znao zašto mu je plan krenuo naopako. Uostalom, bio je potpuno siguran da je odabrao učinkovitu metodu da ne bude vidljiv.

Wheeler nije bio svjestan svog neznanja. Takođe je imao jasno "naduvanu" sliku o sebi. Čak su ga analizirali i socijalni psiholozi David Dunning i Justin Kruger.
Stručnjaci su primijetili da je u mnogim slučajevima varljiva superiornost vrlo česta pojava kod ovog tipa ličnosti. Zasniva se na nemogućnosti nekih ljudi da prepoznaju svoj nedostatak kompetencije.
Kao što je John Cleese rekao u Letećem cirkusu Monty Pythona: "Neki ljudi su previše glupi da bi razumjeli koliko mogu biti glupi."

​Dunning-Krugerov efekat i agnorantna ličnost
Agnorantnu ličnost ni ne treba biti novi psihološki pojam, jer već postoji jedan drugi pojam koji ih definira: Dunning-Krugerov efekat. Gore navedeni psiholozi opisivali su ovu kognitivnu predrasudu. Dunning-Krugerov efekat definira ljude koji imaju nizak nivo kompetencija, ali precjenjuju vlastite sposobnosti.

Začudo, postoji i suprotna pojava, odnosno postoje ljudi koji, iako vrlo kompetentni, potpuno potcjenjuju svoje sposobnosti. Međutim, zanimljivo je vidjeti kako Dunning-Krugerov efekat savršeno ilustruje ovu suptilnu kombinaciju arogancije i neznanja:

• Postoje ljudi sa potpuno pogrešnom predstavom o vlastitim sposobnostima. 
• Oni takođe imaju nisku samosvijest o svojoj metakogniciji. Odnosno, oni nisu u stanju razmisliti o vlastitom toku mišljenja kako bi vidjeli da ponekad griješe. S obzirom da ne vide svoje greške, nisu u stanju naučiti nove stvari niti preoblikovati svoje pristupe.
• Što je veća iluzorna superiornost, veće je i neznanje. To bi nam pokazalo da je arogancija pravi problem. Gledajući sebe kao superiorne umove, ne ostavljaju mjesta sumnji ili drugim perspektivama. Oni vjeruju da posjeduju apsolutnu istinu, a njihova ih arogancija vodi do neizlječive nesposobnosti.

​Koliko je važno razviti intelektualnu poniznost
Sjetite se Sokratovih riječi : „ Pravo znanje je znati da ništa ne znate." To je ključ. Znanje znači biti otvoren, stalno učiti nove stvari i biti zainteresiran za stvari kako bi se krenulo naprijed.
Agnorantna ličnost odražava suprotnost intelektualnoj poniznosti, stav koji omogućava fleksibilnost i otvorenost za nove ideje.
Danas su nam više nego ikad potrebni ljudi koji nisu ukorijenjeni na svojim pozicijama. Muškarci i žene koji su odbacili svoju aroganciju i shvatili da nauka napreduje, da je život niz pokušaja i pogreški. Samo skromna srca i umovi omogućavaju pravi razvoj društva.

​"Nemam poseban talenat, samo sam strastveno znatiželjan."
- Albert Einstein