Arogancija je sestra neznanja, osobina koja otkriva tip ličnosti koji sve češće viđamo i koji takođe skriva narcizam.
Agnorantna ličnost spaja suptilne i opasne crte arogancije i neznanja. Ovaj profil ličnosti nećete pronaći ni u jednom udžbeniku iz psihologije, a nema niti studija koje ga istražuju. Međutim, čini se da je u posljednje vrijeme ovo ponašanje koje je oduvijek postajalo sve očiglednije.
Mislimo na one ličnosti u našem društvu koje, iako ne poznaju dobro jedno ili više područja, sebe smatraju autentičnim guruima apsolutne istine. Oni su arogantni, narcisoidni i nemaju osjećaj intelektualne poniznosti. Začuđujuće, Charles Darwin je definirao ovu ličnost u svoje vrijeme.
Moramo se čuvati neznanja, rekao je, jer neznanje ljudima ulijeva povjerenje i uvjerenje da su čuvari velikog znanja. Posljedice ovoga mogu biti razorne; mogli bismo imati legiju zaista "glupih" ljudi među nama. "Dvije su stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost, ali još nisam sasvim siguran za svemir." (Albert Einstein) Agnorantna ličnost: Ja sve znam, a ti ništa! Izraz "agnorantna ličnost" prvi put se pojavio na društvenim mrežama 2012 . To je neologizam koji se širio putem mema. Stoga ga zasad nećete naći ni u jednom priručniku iz psihologije ličnosti. Međutim, osobine koje definiraju ovaj tip ličnosti (neznanje i arogancija) nauka je dugo proučavala. Neznanje i arogancija često idu ruku pod ruku i pojavljuju se naizmjenično u upadljivim scenarijima. Na primjer, studija iz 2020. godine došla je do vrlo zanimljivih zaključaka: Neznanje i arogancija koreliraju s privilegijom. To znači da ljudi na pozicijama moći ponekad pokazuju izrazito agrantantnu ličnost. To su ljudi koji su ovladali određenom vještinom (npr. oni su izvršni direktor neke automobilske kompanije) i stoga vjeruju da su takođe stručnjaci u području medicine ili nekog drugog područja. Moć i intelektualna poniznost često su međusobno odbojni magnetski polovi. Ovu temu ćemo detaljnije analizirati. Kada nekompetentnost dovodi do pretjerane samoprocjene Dana 19. aprila 1995. McArthur Wheeler je opljačkao dvije banke u Pittsburghu, pa je bio siguran da je to učinio bez maske i kamufiranja. Po njegovom mišljenju, stavljanje limunovog soka na lice bilo je dovoljno da bude nevidljivo drugima. Kada je njegovo svjedočenje snimljeno, izgledao je šokirano i zbunjeno jer nije znao zašto mu je plan krenuo naopako. Uostalom, bio je potpuno siguran da je odabrao učinkovitu metodu da ne bude vidljiv. Wheeler nije bio svjestan svog neznanja. Takođe je imao jasno "naduvanu" sliku o sebi. Čak su ga analizirali i socijalni psiholozi David Dunning i Justin Kruger. Stručnjaci su primijetili da je u mnogim slučajevima varljiva superiornost vrlo česta pojava kod ovog tipa ličnosti. Zasniva se na nemogućnosti nekih ljudi da prepoznaju svoj nedostatak kompetencije. Kao što je John Cleese rekao u Letećem cirkusu Monty Pythona: "Neki ljudi su previše glupi da bi razumjeli koliko mogu biti glupi." Dunning-Krugerov efekat i agnorantna ličnost Agnorantnu ličnost ni ne treba biti novi psihološki pojam, jer već postoji jedan drugi pojam koji ih definira: Dunning-Krugerov efekat. Gore navedeni psiholozi opisivali su ovu kognitivnu predrasudu. Dunning-Krugerov efekat definira ljude koji imaju nizak nivo kompetencija, ali precjenjuju vlastite sposobnosti.
Začudo, postoji i suprotna pojava, odnosno postoje ljudi koji, iako vrlo kompetentni, potpuno potcjenjuju svoje sposobnosti. Međutim, zanimljivo je vidjeti kako Dunning-Krugerov efekat savršeno ilustruje ovu suptilnu kombinaciju arogancije i neznanja:
Koliko je važno razviti intelektualnu poniznost Sjetite se Sokratovih riječi : „ Pravo znanje je znati da ništa ne znate." To je ključ. Znanje znači biti otvoren, stalno učiti nove stvari i biti zainteresiran za stvari kako bi se krenulo naprijed. Agnorantna ličnost odražava suprotnost intelektualnoj poniznosti, stav koji omogućava fleksibilnost i otvorenost za nove ideje. Danas su nam više nego ikad potrebni ljudi koji nisu ukorijenjeni na svojim pozicijama. Muškarci i žene koji su odbacili svoju aroganciju i shvatili da nauka napreduje, da je život niz pokušaja i pogreški. Samo skromna srca i umovi omogućavaju pravi razvoj društva. "Nemam poseban talenat, samo sam strastveno znatiželjan." - Albert Einstein
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017