Zašto jedemo kada smo pod stresom?

​Zašto jedemo kada smo pod stresom? Odnos stresa i hrane proučava se već neko vrijeme. Stres trenutno pogađa veliki dio svjetske populacije, koji su uronjeni u globalizirano društvo koje zahtijeva sve više specijaliziranih i puno kvalitetnih ljudi da bi se suočili i riješili radne, socijalne ili emocionalne probleme.

Hans Selye je 1926 je bio prvi koji je dao definiciju stresa: „To je nespecifični odgovor tijela na bilo koju vrstu stimulansa.” Tijelo na sličan način reagira na bilo koji događaj koji smatra stresnim i tu reakciju prepoznaje kao nespecifičnu, bez obzira na razlog koji je uzrokuje."
Suočeno sa puno fizičke ili psihološke napetosti, tijelo prolazi niz promjena na fizičkoj, biološkoj i hormonalnoj razini. U tom procesu sudjeluju gotovo svi naši organi, uključujući mozak, živce, srce, probavu i mišiće.
Stres karakterizira pretjerana aktivnost središnjeg, simpatičkog i parasimpatičkog, endokrinog i imunološkog sistema. Među najvažnijim fiziološkim promjenama možemo promatrati izlučivanje hormona, poput adrenalina, noradrenalina i kortizola.

Što pokreće stres u organizmu?
Stres može nastati zbog dva čimbenika: vanjskih podražaja (poput ekonomskih, obiteljskih, radnih problema itd.) i unutarnjih podražaja (poput boli, bolesti, osjećaja inferiornosti ili nekih psiholoških poremećaja).
Dugoročno ovo emocionalno stanje izravno ometa naše zdravlje, do te mjere da favorizira pojavu određenih patologija ili povećava mogućnost nenormalnog ponašanja u prehrani. Ovo posljednje može izmijeniti prehrambene navike, zbog čega često jedemo kada smo pod stresom, što će biti jedan aspekat sa kojim ćemo se baviti u ovom članku.
Anksioznost stvara potrebu za gutanjem hrane i tvari koje povećavaju serotonin ili druge neurotransmitere kako bi se dobili osjećaji koji ublažavaju stres; a te tvari imaju tendenciju da budu slatka i masna hrana. Tome se dodaje činjenica da stres uzrokuje porast kortizola, hormona koji podstiče nakupljanje masti.

Zašto jedemo kada smo pod stresom?
Stres može izmijeniti apetit i glad. Ponekad postoji disocijacija između apetita (uglavnom psihološkog osjećaja) i gladi (u osnovi organski osjećaj).
Želja za jelom može varirati ovisno o različitim emocionalnim situacijama, zbog hemijskih, vaskularnih oscilacija i impulsa koje prenose srednji mozak i drugi organi našeg tijela.

Sam čin uzimanja hrane, ako je vođen emocijama, dovodi do konzumiranja hrane kao reakcije na te emocije, osobito ako su te emocije negativne. 
Ovo ponašanje karakterizira:

• Opsesija hranom.
• Konzumiranje brze hrane.
• Kompulzivno jedenje.
• Nastavljanje sa hranom unatoč osjećaju sitosti.
• Fluktuacije težine.
• Osoba ne uspijeva tačno odrediti zašto toliko jede.
• Nedostatak povezanosti psiholoških znakova gladi i sitosti.
• Gutanje brže od uobičajenog. 

Kako na nas utiče činjenica da jedemo kada smo pod stresom?
U slučaju stresa, neki ljudi imaju tendenciju konzumiranja hrane sa višim glikemijskim indeksom, više masti, više kalorija, hranu bogatiju solima; oni takođe imaju tendenciju da previše jedu kada su pod stresom.

Ustrajavanje u nepravilnim prehrambenim navikama može naškoditi našem zdravlju i uzrokovati ne samo prekomjernu težinu i pretilost, već i veći rizik od razvoja različitih bolesti poput:

• Hiperkolesterolemija (povišen holesterol).
• Hipertenzija.
• Hipertrigliceridemije.
• Cerebrovaskularne tegobe.
• Kardiovaskularne bolesti.
• Akutni infarkt miokarda .
• Problemi sa mišićima.
• Respiratorna disfunkcija.
• Veći rizik obolijevanja od nekih oblika raka.
• Dijabetes.
• Poteškoće u spacanju.

"Stres ne utiče samo na prehrambene navike, već i na sve što se krije iza njih: metabolički prehrambeni proces i osjećaj ispunjavanja prehrambenih potreba. Posljedice mogu biti drugačije prirode: sporija probava, neadekvatan i disfunkcionalan metabolizam hrane, što može podstaći poremećaje koji mogu postati hronični i uticati na pacijentovo zdravlje."
-Juan José Díaz Franco-


Neke istraživačke studije o tome zašto jedemo kada smo pod stresom
Lattimore, P. i Caswell, u studiji koju je sprovelo Sveučilište u Liverpoolu, objašnjavaju razloge zbog kojih ljudi jedu više kada su suočeni sa stresnim situacijama. Autori tvrde da:
„Ti ljudi ulažu toliko energije u pokušaj kontrole svojih bioloških signala da imaju malo resursa za rješavanje svakodnevnih problema. Iz tog razloga u stresnim situacijama gube kontrolu i ako imaju hranu pri ruci, konzumiraju je. Nadalje, toliko su navikli da nisu svjesni svog tijela, da ignoriraju ili pogrešno tumače signale povezane sa borbom ili bijegom".

Drugo istraživanje koje su proveli Laitinen J. i Sovio na Sveučilištu u Leeds-u, u Velikoj Britaniji, pokazuje da je živčana napetost odgovorna za opasne promjene u prehrani i pokreće nezdravu prehrambenu strukturu. Prema autorima studije:
„Ljudi koji su u najvećem riziku da se prejedu kada su suočeni sa stresom su ljudi koji jedu iz emocionalnih razloga (emocionalno jedenje), i oni su ti koji su najosjetljiviji i najskloniji pribjegavanju hrani kako bi izbjegli samosvijest. Kada se osjećaju anksiozno ili emocionalno preaktivno ili kada se loše osjećaju, pokušavaju oni usmjeravaju svoju pažnju na hranu kako bi izbjegli te negativne osjećaje."


ČITAJ VIŠE:
1. Emocionalno jedenje: traženje utjehe u hrani
2. Iskontrolišite glad koju uzrokuje anksioznost

(www.uniqorner.com)