UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Zašto jedemo kada smo pod stresom?

4/29/2020

0 Comments

 
Picture
​Zašto jedemo kada smo pod stresom? Odnos stresa i hrane proučava se već neko vrijeme. Stres trenutno pogađa veliki dio svjetske populacije, koji su uronjeni u globalizirano društvo koje zahtijeva sve više specijaliziranih i puno kvalitetnih ljudi da bi se suočili i riješili radne, socijalne ili emocionalne probleme.
Hans Selye je 1926 je bio prvi koji je dao definiciju stresa: „To je nespecifični odgovor tijela na bilo koju vrstu stimulansa.” Tijelo na sličan način reagira na bilo koji događaj koji smatra stresnim i tu reakciju prepoznaje kao nespecifičnu, bez obzira na razlog koji je uzrokuje."
Suočeno sa puno fizičke ili psihološke napetosti, tijelo prolazi niz promjena na fizičkoj, biološkoj i hormonalnoj razini. U tom procesu sudjeluju gotovo svi naši organi, uključujući mozak, živce, srce, probavu i mišiće.
Stres karakterizira pretjerana aktivnost središnjeg, simpatičkog i parasimpatičkog, endokrinog i imunološkog sistema. Među najvažnijim fiziološkim promjenama možemo promatrati izlučivanje hormona, poput adrenalina, noradrenalina i kortizola.

Što pokreće stres u organizmu?
Stres može nastati zbog dva čimbenika: vanjskih podražaja (poput ekonomskih, obiteljskih, radnih problema itd.) i unutarnjih podražaja (poput boli, bolesti, osjećaja inferiornosti ili nekih psiholoških poremećaja).
Dugoročno ovo emocionalno stanje izravno ometa naše zdravlje, do te mjere da favorizira pojavu određenih patologija ili povećava mogućnost nenormalnog ponašanja u prehrani. Ovo posljednje može izmijeniti prehrambene navike, zbog čega često jedemo kada smo pod stresom, što će biti jedan aspekat sa kojim ćemo se baviti u ovom članku.
Anksioznost stvara potrebu za gutanjem hrane i tvari koje povećavaju serotonin ili druge neurotransmitere kako bi se dobili osjećaji koji ublažavaju stres; a te tvari imaju tendenciju da budu slatka i masna hrana. Tome se dodaje činjenica da stres uzrokuje porast kortizola, hormona koji podstiče nakupljanje masti.

Zašto jedemo kada smo pod stresom?
Stres može izmijeniti apetit i glad. Ponekad postoji disocijacija između apetita (uglavnom psihološkog osjećaja) i gladi (u osnovi organski osjećaj).
Želja za jelom može varirati ovisno o različitim emocionalnim situacijama, zbog hemijskih, vaskularnih oscilacija i impulsa koje prenose srednji mozak i drugi organi našeg tijela.

Sam čin uzimanja hrane, ako je vođen emocijama, dovodi do 
konzumiranja hrane kao reakcije na te emocije, osobito ako su te emocije negativne. 
Ovo ponašanje karakterizira:
  • Opsesija hranom.
  • Konzumiranje brze hrane.
  • Kompulzivno jedenje.
  • Nastavljanje sa hranom unatoč osjećaju sitosti.
  • Fluktuacije težine.
  • Osoba ne uspijeva tačno odrediti zašto toliko jede.
  • Nedostatak povezanosti psiholoških znakova gladi i sitosti.
  • Gutanje brže od uobičajenog. 

Kako na nas utiče činjenica da jedemo kada smo pod stresom?
U slučaju stresa, neki ljudi imaju tendenciju konzumiranja hrane sa višim glikemijskim indeksom, više masti, više kalorija, hranu bogatiju solima; oni takođe imaju tendenciju da previše jedu kada su pod stresom.
Ustrajavanje u nepravilnim prehrambenim navikama može naškoditi našem zdravlju i uzrokovati ne samo prekomjernu težinu i pretilost, već i veći rizik od razvoja različitih bolesti poput:
  • Hiperkolesterolemija (povišen holesterol).
  • Hipertenzija.
  • Hipertrigliceridemije.
  • Cerebrovaskularne tegobe.
  • Kardiovaskularne bolesti.
  • Akutni infarkt miokarda .
  • Problemi sa mišićima.
  • Respiratorna disfunkcija.
  • Veći rizik obolijevanja od nekih oblika raka.
  • Dijabetes.
  • Poteškoće u spacanju.

"Stres ne utiče samo na prehrambene navike, već i na sve što se krije iza njih: metabolički prehrambeni proces i osjećaj ispunjavanja prehrambenih potreba. Posljedice mogu biti drugačije prirode: sporija probava, neadekvatan i disfunkcionalan metabolizam hrane, što može podstaći poremećaje koji mogu postati hronični i uticati na pacijentovo zdravlje."
-Juan José Díaz Franco-


Neke istraživačke studije o tome zašto jedemo kada smo pod stresom
Lattimore, P. i Caswell, u studiji koju je sprovelo Sveučilište u Liverpoolu, objašnjavaju razloge zbog kojih ljudi jedu više kada su suočeni sa stresnim situacijama. Autori tvrde da:
„Ti ljudi ulažu toliko energije u pokušaj kontrole svojih bioloških signala da imaju malo resursa za rješavanje svakodnevnih problema. Iz tog razloga u stresnim situacijama gube kontrolu i ako imaju hranu pri ruci, konzumiraju je. Nadalje, toliko su navikli da nisu svjesni svog tijela, da ignoriraju ili pogrešno tumače signale povezane sa borbom ili bijegom".

Drugo istraživanje koje su proveli Laitinen J. i Sovio na Sveučilištu u Leeds-u, u Velikoj Britaniji, pokazuje da je živčana napetost odgovorna za opasne promjene u prehrani i pokreće nezdravu prehrambenu strukturu. Prema autorima studije:
„Ljudi koji su u najvećem riziku da se prejedu kada su suočeni sa stresom su ljudi koji jedu iz emocionalnih razloga (emocionalno jedenje), i oni su ti koji su najosjetljiviji i najskloniji pribjegavanju hrani kako bi izbjegli samosvijest. Kada se osjećaju anksiozno ili emocionalno preaktivno ili kada se loše osjećaju, pokušavaju oni usmjeravaju svoju pažnju na hranu kako bi izbjegli te negativne osjećaje."


ČITAJ VIŠE:
1. Emocionalno jedenje: traženje utjehe u hrani
2. Iskontrolišite glad koju uzrokuje anksioznost

(www.uniqorner.com)
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved