Odugovlačenje: šta se krije iza ove navike?

Većinu vremena ljudi koji odlažu stvari imaju veliki problem sa organizacijom. Ne prave razliku između prioriteta i manje važnih zadataka. Ne mogu delegirati.

Sjećate li se izreke: „Ono što možeš uraditi danas, nemoj odlagati za sjutra“? Odugovlačenje je upravo suprotno od toga. U pitanju je odgađanje zadataka.

Ali šta se zapravo krije iza navike odlaganja?
Ljudi koji često odugovlače, odnosno odlažu stvari, ne mogu izbjeći ovo ponašanje. Ono je kao viša sila koja povremeno nema nikakve veze sa lijenošću, već sa drugim faktorima.
Otkrijte neke od njih u nastavku.

1. Odugovlačenje kada patite od anksioznosti
Mnogi ljudi imaju tendenciju da odgađaju određene zadatke jer ne znaju kako pravilno kontrolirati svoje emocije i stres. To na kraju može dovesti do anksioznosti.
​Oni imaju tendenciju da se prepuštaju strahovima, lako se ometaju i često vide projekte kao prevelike i neshvatljive. Zbog toga odlučuju samo da odlože sve što moraju da urade.
U mnogim slučajevima to se ne dešava jer imaju druge projekte na koje se mogu fokusirati. Općenito, obično gube vrijeme ili posvećuju vrijeme manje važnim projektima. To se dešava čak i ako se važni projekti sa posebnim prioritetom odlažu.
Postoje određene okolnosti kada su osobe s anksioznošću sklone odugovlačenju, kao što je samozavaravanje ili kada imaju mnogo izgovora. Slijede primjeri ovoga:

• „Trenutno niemam koncentracije. Uradiću to sjutra kada budem imao više inspiracije."
• "Ne osjećam se baš najbolje. Radiću na stvarima koje su više mehaničke i neću nastaviti sa drugim zadacima dok se ne počnem osjećati bolje."
• “Postoje i druge stvari koje mogu učiniti odmah. Sada radim na ovome, a ovo drugo čuvam ovo za kraj."

​Kao što vidite, osobe s anksioznošću će tražiti trenutnu nagradu koja će im pomoći da se osjećaju bolje i izbjegnu neugodne situacije.
Međutim, dugoročno, ovo može pogoršati situaciju jer će na taj način izgubiti mnogo vremena.

2. Nedostatak organizacije
Kada je u pitanju odugovlačenje, takođe je velika verovatnoća da osoba koja sve odlaže ima i ozbiljan problem sa organizacijom.
Svako želi sve organizirati na svoj način koji mu odgovara. Činjenica je da smo svi različiti.
​Međutim, uvijek je potrebno imati na umu određene prioritetne zadatke.
Naravno, postoje razni zadaci koje možete odlagati. Ili zato što ste ih zakazali za kasnije, odgodili za neki drugi dan ili ste ih možda čak delegirali nekom drugom.
Međutim, ono što se obično dešava je da se obavljanje stvari koje su visokog prioriteta odgađaju i odlažu.

Zbog toga vas dobra organizacija može spriječiti da odugovlačite, a kada dođe vrijeme, možda ćete čak imati i malo vremena.
Da bi vaša organizacija bila zaista jasna, najbolje je da se fokusirate na prioritete svojih zadataka. Za to se posebno preporučuje Ajzenhauerova matrica.
U ovoj matrici postoje četiri bloka, koji su klasifikovani prema važnosti i hitnosti. Ako je koristite mudro i zaista se pridržavate, može vam pomoći da prevladate odugovlačenje.

3. Precjenjujete koliko vam je vremena ostalo
Možda mislite da još uvijek imate više nego dovoljno vremena da uradite određene stvari. Na primjer, prije susreta s prijateljima. Međutim, stvarnost je sasvim drugačija.
Ljudi koji odgađaju imaju tendenciju da precjenjuju svoje vrijeme. Istovremeno, to ide ruku pod ruku sa nekim izgovorima i samoobmanom koja cijelu stvar čini još težom.
Uzmimo primjer, ljudi koji odugovlače mogu misliti da će moći obaviti određene zadatke za samo dva dana.
Međutim, obično postoji neka vrsta komplikacija, problema ili čak određenih nedoumica. Sve ovo u konačnici skraćuje vrijeme koje imaju na raspolaganju.
Dakle, ako pogrešno procijenite vrijeme koje vam je na raspolaganju, to može biti opterećujuće. Odjednom se osjećate pod stresom i mislite da nećete moći završiti zadatak na vrijeme.
Kao rezultat toga, posao možda neće biti tako dobar koliko je mogao biti. Nećete biti zadovoljni rezultatom.
Da se ovo ne bi dogodilo, važno je paziti na Ajzenhauerovu matricu: ona će vam pomoći da se pobrinete za hitan posao. Istovremeno, možete spriječiti svoje strahove i sklonost precjenjivanju raspoloživog vremena.
Što prije obavite zadatak za koji niste motivirani, to bolje. Tada ćete imati dovoljno slobodnog vremena da se bavite drugim aktivnostima koje su manje važne. Na kraju ćete se osjećati kao da ste nešto napredovali.

POVEZANO:
1. Niste lijeni, već depresivni
2. Nered krije strah

Sigurno se možete sjetiti svog djetinjstva kada su vam roditelji govorili: "Prvo učiš, pa onda možeš raditi druge stvari." Isto je i u odrasloj dobi. Prvo odradite bitne stvari, pa se tek onda prepustite zadovoljstvu.

(reference:
exploringyourmind.com)