Pretjerana kritičnost: kako ublažiti ovu naviku

Maltene svi ljudi su skloni da sude drugima, ali nisu svjesni ove navike, pa nisu u stanju ni da se bore protiv nje. Ako ste od onih koji brzo vide kroz „fasadu“ drugih, lako je da počnete s osuđivanjem. I ukoliko ste pod svakodnevnim stresom, umorni, preopterećeni ili zauzeti (nemate vremena za sebe) ova tendencije postaje još izraženija.

Zapitajte se kakva je svrha pretjeranog osuđivanja/kritikovanja i šta postižete time.
U krajnjoj liniji, osuđivanje je povezano sa ličnim problemima kao što je manjak samopoštovanja. Ukoliko nalazimo nešto što ne volimo ili osuđujemo druge, mi u stvari:

(a) štitimo sebe od povređivanja,
(b) izbegavamo sopstvene greške, i
(c) naš ego je „naduvan“ lažnim samopoštovanjem.

Sve gore navedeno je, u stvari, povezano sa manjkom ili veoma slabim samopoštovanjem.
Pa kako onda eliminisati, ili maker ublažiti naviku pretjeranog suđenja?
Odgovor je: prije svega, moraćete da radite na samopoštovanju. Što bolje prihvatate sebe, bićete prihvaćeniji od drugih. Nasuprot tome, što više odbacujete sebe, odbacujete i druge i činite da vas drugi odbacuju.
Evo nekoliko načina da se suprotstavite navici pretjeranog suđenja:
​
1. PRATITE KAKVE VAM SE MISLI JAVLJAJU (UNUTRAŠNJI GOVOR), A MOŽETE IH I BILJEŽITI.
Pratite sve misli o sebi dok ste budni. Najbolje prilike za to su momenti dok ste u interakcji sa drugim osobama, kada idete na posao, gledate sebe u ogledalo ili pravite grešku. Takođe možete koristiti svoje emocije da biste se povezali sa svojim unutrašnjim govorom. Kad god se osjećate uznemireno, depresivno ili nesigurno pokušajte da pauzirate i fokusirajte se na svoj unutrašnji govor. Koje su misli ili pretpostavke iza vaših osećaja?
Zatim, vodite dnevnik unutrašnjeg govora. Radite to svaki dan. Pokušajte pronaći obrasce koji otkrivaju vaša osnovna uvjerenja. Na primjer, možda ćete otkriti da često razmišljate o tome kako ste "glupi", ružni, ili čudni. Ova uvjerenja će vam dati nešto s na čemu ćete moću da radite, tj. kroz njih ćete vidjeti šta treba da poboljšate ili promijenite kod sebe.
 
2. PRIHVATITE NE BAŠ LIJEPE ILI “ČUDNE” DJELOVE VAŠE LIČNOSTI
Na ovaj način polako i sigurno radite na prihvatanju sebe i tako postajete manje kritički nastrojeni prema drugima. Samoprihvatanje znači dati sebi prostora da budete čovjek. Umjesto da sebi postavljate visoke standarde, samoprihvatanje znači realan pogled na sebe, razumijevanje zašto ste takvi kakvi ste i prihvatanje svih svojih osnovnih osobina.
 
Prihvatatanje sebe uključuje:

• Brigu o sopstvenom tijelu i zdravlju
• Pisanje afirmacija
• Praćenje sopstvenih osjećanja
• Napravite spisak svega što cijenite kod sebe
• Povezivanje sa unutrašnjim djetetom
• Uklanjanje toksičnih ljudi iz svog života
• Okružite se podsticajnim ljudima
• Čitanje knjiga koje čine da se osjećate bolje
• Učite kako da oprostite sebi
• Uradite nešto za sopstveno zadovoljstvo
• Istraživanje i eliminisanje tzv. „toksična sramote”

 
Primjenljujte ove tehnike svakog dana i uskoro ćete vidjeti rezultate.

3. POKUŠAJTE GLEDATI  DUBLJE ISPOD NEČIJE POJAVE
Kada sudimo o drugima, mi to radimo brzo kao rezultat naših vjerovanja i pogrešnih shvatanja. Ali donošenje brzih zaključaka nas zasljepljuje, što rezultira time da ukraćujemo sebi šansu da zaista upoznamo druge. Na primjer, ljudi koji su okrutni, nepouzdani ili neprijateljski nastrojeni gotovo uvijek se ponašaju tako uslijed nekog unutrašnjeg bola - obično straha ili tuga. Ispod nečije “ fasade” i pojave često se kriju velike i tragične ljudske borbe. Ovo nam, zauzvrat, pomaže da pokažemo saosećanje.
 
4. PREISPITUJTE SOPSTVENU KRITIČNOST
"Prosuđivati kritički", nasuprot brzog i neosnovanog osuđivanja, znači: razmatrati sve strane nečega. Budite spremni da pogriješite. Pitajte se: "Da li vidim cijelu sliku?" Da li možete ikada 100% da znate cijelu istinu o drugoj osobi? Odgovor je: ne možete. Niko od nas ne može. Dakle, kad god počnete da osjećate da se zid između vas i drugog diže, zaustavite se i zapitajte: "Da li sa stopostotnom sigurnošću mogu da tvrdim da je moje mišljenje o nekome istinito?"
 
5. OTVORENOST UMA I SVJESNOST
Kada osuđivanje drugih postane navika, vaš um se sužava, tako da na stvari i ljude oko vas posmatrate kao kroz tunel (nemate široku sliku). Ne posmatrate realno i gubite se u svijetu sopstvenih presuda i predrasuda. 

Praksa koja pomaže da se ovo suzbije je pažnja, potpuna svjesnost i skoncentrisanost u sadašnjem trenutku. Svjesnost se odnosi na dati trenutak. Kada počnete da osjećate da se vaš nagon za kritikovanjem povećava, pokušajte da umjesto toga samo posmatrate sopstveno okruženje. Obratite pažnju na ono što se trenutno dešava: osjetite povjetarac na koži, skrenite pažnju na boje i zvukove oko sebe i sl. Preusmjerivši pažnju na sadašnji trenutak, suprotstavili ste se javljanju osuđivačkih misli.