Selfie fotografisanje i tjelesna dismorfija (nerealna predstava o soptvenom fizičkom izgledu)3/12/2018
Pored toga što značajne zvanične studije, prvenstveno one sa državnog Univerziteta u Ohaju (SAD) i sa Univerziteta u Birmingemu (Velika Britanija) ukazuju da se iza pretjeranog selfiranja kriju određeni psihopatski poremećaji, kao i loši međuljudski i emotivni odnosi, poznata je i priča o tinejdžeru iz Velike Britanije Deniju Bovmanu (Danny Bowman) koji je bio opsjednut selfie fotografisanjem, i koji je zvanično liječen od zavisnosti od tehnologije, tjelesne dismorfije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, anksioznosti i depresije.
Teško je reći kada i gdje je skovan izraz "selfie", ali 2013. godina je svakako bila godina kada je selfie fotografisanje počelo uzimati maha. Činilo se da ljudi - posebno mladi ljudi koji provode dosta vremena na sajtovima društvenih medija - jednostavno nisu mogli da zaustave "samoslikanje" ili “selfiranje”. Selfie je čak izabran za "riječ godine" za 2013. godinu od strane Oxford Rječnika za engleski jezik.
Za većinu ljudi, aktuelni trend je bezopasan način da iskoristi njegove prednosti kako bi se opustili i uživali. Ali nekoliko priča ukazuje na to da prekomjerno selfiranje za neke ljude može ukazati na veće i ozbiljnije probleme. Najznačajnija priča je ona o britanskom tinejdžeru Deniju Bovmanu (Danny Bowman), koji je postao toliko opsednut “selfiranjem” i postovanjem selfie fotografija, da je objavljivao čak i do 200 slika dnevno na različite sajtove društvenih medija. Ovaj 19-godišnjak toliko bio opsjednut je da dođe do savršene selfie fotografije, da kada je vidio da mu ne uspijeva, postao je suicidalan i pokušao da se ubije prevelikom dozom pilula. Ciklus postavljanja selfie fotografija počeo je 2011. godine, nakon što ga je jedna modna agencija odbila, nakon čega je postao depresivan, nastavljajući o svojim neuspješnim pokušajima da napravi "savršeni" selfie. Tjelesni dismorfni poremećaj ( takođe: tjelesna dismorfija ili dismorfofobija) je mentalni poremećaj koji karakteriše opsesivne misli ili ideje da je neki dio tijela defektan, uveličan, toliko nesavršen da ga treba sakrivati ili prepravljati. Ovdje se radi o umišljenoj ideji, tj. slika o sopstvenom tijelu ili dijelu tijela je nerealna i umišljena. A ukoliko tjelesna mana ipak postoji, ona se vidi kao još veća nego što je zaista. Prema kategorizaciji u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje izdanje 5 (DSM--5) tjelesna dismorfija spada u opsesivno-kompulsivni spektar poremećaja. Da li je selfie fotografisanje zavisnost?
Mnogi su Bovmanov problem označili kao zavisnost od “selfiranja”. Međutim, u pozadini je mnogo više toga. Zavisnost od selfie-fotografisanja još se još uvijek ne nalazi kao zvanični mentalni poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalna oboljenja (DSM-V). Bovmanu je dijagnostikovan opsesivno-kompulzivni poremećaj i poremećaj tjelesne dismorfije, zbog čega je liječen na jednoj klinici u Londonu, pored toga što je liječen i od zavisnost od tehnologije. Tjelesni dismorfni poremećaj (ili tjelesna dismorfija) se često pojavljuje uz ostale opsesivno-kompulzivni poremećaje, kao i anksiozne poremećaja. Pretjerano selfiranje je karakteristično za ljude sa svim ovim poremećajima. Neki ljekari u svijetu, pogotovo nakon slučaja Dejvid Bovman su počeli da uzimaju pretjerano selfie fotografisanje kao jedan od simptoma za navedene poremećaje.
"Uobičajeni tretman je da pacijent nauči da na određeno vrijeme oslobodi sebe potreba za stalnim fotografisanjem, zajedno sa ostalom terapijom, kako bi se riješio osnovni uzrok problema", psihijatar Dr David Veale za Daily Mirror. Opsesivno-kompulzivni poremećaj, ili OKP, karakteriše opsesivno mišljenje i kompulzivno ponašanje koje direktno proizilazi iz ovih opsesija. Na primjer, osoba opsjednuta bakterijama može razviti prisilnu potrebu da više puta pere svoje ruke. Ljudi sa tjelesnim dismorfnim poremećajem postaju preokupirani manjim ili imaginarnim manama u njihovom izgledu. Ova preokupacija (opsesija) može dominirati njihovim mislima. Tako počinju gubiti realnu sliku o sebi, tj. o svom fizičkom izgledu i konstantno tragati za načinima kako da je poboljšaju (kompulzija).
Utrka za savršenom selfie fotografijom
Tjelesni dismorfni poremećaj može dovesti ljude do toga da se osjećaju toliko uznemireni i da se stide svog izgleda, nakon čega se počinju udaljavati od društva. Tokom svog ciklusa kompulzivnog “selfiranja”, Bovman je napustio školu i gotovo da nije izlazio van cijelih šest mjeseci. Takođe da izgubio oko 8 kilograma u nastojanju da postane sretniji sa svojim izgledom i poboljša svoje selfie fotografije.
Ovo je ukazalo i na Bovmanov zavisnost, pa je takođe bio liječen od zavisnosti od tehnologije, što je imalo za cilj da mu pomogne da prekine svoju naviku selfie fotografisanja i konstantnog objavljivanja selfie fotografija na društvenim mrežama. Psiholozi danas tvrde da selfie fotografisanje može predstavljati ozbiljan rizik za ljude kod kojih već postoji neki od mentalnih poremećaja.
Iza Bovmanovog problema se krilo mnogo više od puke zavisnosti od selfie fotografisanja, tj. već pomenuta tjelesna dismorfija i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Međutim, kompulzivno selfiranje se ne smije zanemariti, jer može biti korisna indikacija nekog mentalnog poremećaja. Psiholozi izvještavaju i upozoravaju da je nakon pojave trenda “selfie fotografisanja”, konstantno selfiranje je postao uobičajeni simptom ljudi sa poremećajem tjelesne dismorfije. Anksioznost i depresija takođe mogu dovesti ljude do toga da traže pažnju i odobrenja putem postovanja selfie fotografija na društvenih medija, što dalje stvara ciklus i začarani krug iz kog teško izlaze. Stručne reference:
|
ŠTA PRETJERANO SELFIE FOTOGRAFISANJE MOŽE OTKRITI O OSOBAMA
Nekoliko značajnih zvaničnih studija, istraživači, kao i stručna lica na polju psihijatrije otkrivaju koji se sve poremaćaji kriju iza pretjeranog selfie fotografisanja...ČITAJ DALJE |
Leave a Reply.
Podijeli
© COPYRIGHT
DMCA PROTECTED!
SVA PRAVA ZADRŽANA
Materijal na sajtu www.uniqorner.com je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.
www.pixabay.com
www.pinterest.com
www.shutterstock.com
www.freeimages.com
KATEGORIJE
All
ASTROLOGIJA
BLAGOSTANJE
DREVNE TRADICIJE
DRUŠTVO
DUHOVNOST
EMOTIVNE VEZE
FILMOVI
FiloSofija
GENIJALNI UMOVI
INSPIRATIVNE PRIČE
KNJIGE I CITATI
KULTURA
Kutak Za Žene
KVANTNA FIZIKA
LIČNI RAZVOJ
LJEPOTA I NJEGA
LJUDSKI ODNOSI
Metafizika
MITOVI I LEGENDE
MOTIVACIJA
NAUKA
PORODICA
POSAO
PSIHOLOGIJA
RAZMIŠLJANJA
VJERA
Zanimljivosti
ZDRAVLJE
ŽIVOTINJE I KUĆNI LJUBIMCI
ŽIVOTNE LEKCIJE
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
April 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
September 2019
August 2019
July 2019
June 2019
May 2019
February 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017
Za one koji su visoko osjetljivi ili imaju tendenciju da uvijek pomažu drugim ljudima, učenje kako da zaštite svoju energije presudno je kako bi osigurali da ne daju previše, ostajući na kraju izuzetno iscrpljeni.https://t.co/iqn9yZ1JBJ
— Lekcije Iz Života (@PSpirituala) September 23, 2020