"DOOMSCROLLING": kada konstantno čitate loše vijesti, i ne možete prestati

Toliko nas to čini: smjestite se u krevet, ugasite svjetlo i gledate na svoj telefon kako biste još jednom provjerili vijesti na društvenim mrežama.

Ovo ponašanje je posebno danas izraženo. Čitate kako je broj oboljelih od nove "pošasti" sve "veći". Možda se vaša djeca ne mogu vratiti u školu. Gospodarstvu prijeti propast.
Ipak, satima neprestano listate vijesti o "propasti" i mraku, i čini se kao da sve to ide u beskonačnost, a vi polako tonete u sve veći očaj.

Ovo autodestruktivno ponašanje postalo je toliko uobičajeno da je u engleskom jeziku skovana riječ za njega: "doomscrolling". Mogla bi se parafraziranjem prevesti kao: "skrolovanje za lošim vijestima", ili jednostavnije "pretraživanje loših vijesti/vijesti o propasti svijeta na Internetu".

Nedavna navala distopijskih priča povezanih s pandemijom koronavirusa, u kombinaciji sa naredbama da ostanete kod kuće, kod sve većeg broja ljudi je razvila sklonost ka potrazi za lošim vijestima. Ali, ova navika "nagriza" vaše mentalno zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

Karen Ho, financijska izvjestiteljica za Quartz, tijekom posljednjih nekoliko mjeseci svakodnevno je tvitovala o "doomscrolling-u" , često uz blagi nagovor da se ono zaustavi i da se usvoje zdravije alternative.
Ho je taj pojam prvi put vidjela u jednoj objavi na Twitteru listopada 2018. , iako ta riječ vrlo vjerojatno ima ranije podrijetlo.

"Praksa doomscrollinga-a gotovo je normalizirano ponašanje za mnoge novinare, pa kada sam jednom vidjela taj izraz pomislila sam, "Oh, ovo je ponašanje koje ja prakticiram već nekoliko godina", kaže ona.

Ako Hoovi svakodnevni podsjetnici nisu dovoljni da vas ubijede da razbijete ovu lošu naviku, klinički psiholog Dr Amelia Aldao upozorava da nas doomscrolling zarobljava u "začarani krug negativnosti" koji podstiče tjeskobu.​​

"Naši umovi su takvi da svakodnevno tragamo i pazimo na prijetnje i opasnosti u ovom svijetu", kaže ona. "Što više vremena provedemo u traganju za njima, to ih više pronalazimo; što se više u njih uvlačimo, to smo tjeskobniji."

Taj mračni sadržaj vam navlači "mračni filtar" kroz koji onda posmatrate svijet, kaže Aldao.
"Kada se osvrnete oko sebe i sve izgleda sumorno, sve to čini da se osjećate anksiozno. A što ste anksiozniji, to se vraćate po više informacija."
Tako se ciklus nastavlja.

Dr Aldao, koja radi na klinici Together CBT, koja je specijalizirana za kognitivno-bihevioralnu terapiju, surađivala je sa svojim pacijentima kako bi im pomogla da smanje ovu naviku zvanu "doomscrolling".

Evo nekoliko njezinih savjeta o tome kako ublažiti ovu naviku:

​1. Postavite tajmer
Da, doslovno: "Postavite timer."
Normalno je da želite znati što se događa u svijetu, tako da rješenje nije da nikada više ne čitate vijesti, ali morate pronaći granice. Odredite koliko ćete vremena provoditi "online", skrolujući za (lošim) informacijama, ili bilo kakvim vijestima.

2. Ostanite svjesni
Uzmite svoj telefon, podsjetiti sebe zašto ste "online", što tražite tamo, koje podatke pokušavate pronaći. A onda povremeno provjeravajte sa sobom - jesam li pronašao ono za čime sam tragao?

3. Zamijenite 'začarani ciklus' nekim 'korisnim ciklusom'
Bilo da se radi o sladoledu koji ste nedavno probali, povezivanju sa prijateljima radi neformalnog ćaskanja, slanju nečeg smiješnog - to su stvari na kojima bismo trebali trošiti više vremena,  bismo izgradili pozitivne emocije u svom životu. Nemojte širiti paniku, širite ljubav i pozitivu. To je ljudima danas najpotrebnije.

(izvor informacija:
www.npr.org)

ČITAJTE VIŠE:
1. ZAŠTITITE SVOJU PSIHU OD LOŠIH VIJESTI IZ MEDIJA
​2. NOAM CHOMSKY: 10 STRATEGIJA KOJE MEDIJI KORISTE ZA MANIPULACIJU LJUDSKIM UMOM
​3. "ISPIRANJE MOZGA": TEHNIKE PRISILNOG UBJEĐIVANJA