Neki ljudi su se toliko navikli da se dive svojoj slici koja je provučena kroz raznorazne filtere, da ne mogu podnijeti da se pogledaju u ogledalo. Zaista, i nažalost, čini se da je selfie dismorfija tu da ostane.
Neki od vas su vjerovatno sanjali da izgledaju kao Angelina Jolie, Brad Pitta ili Johnnyja Deppa. Međutim, danas su se stvari dosta promijenile. Zapravo, u današnje vrijeme sve više ljudi pati od takozvane selfi dismorfije.
Ovaj poremećaj definira opsesiju. To je želja da osoba želi biti ono što vidi kroz filter na svom mobilnom telefonu. Mnoštvo filtera nudi poboljšane i idealne slike, a čini se da to svi traže. Najljepšu verziju sebe. Retuširamo lica putem Snapchat aplikacije. Namještamo sebi tanje noseve, veće oči, veće jagodice ... lista se može nastaviti.
Zapravo, neki ljudi jedva da gledaju u stvarni svijet. Većinu dana provode pred ekranom koji im, poput neke čudne čarolije ili čarobnog ogledala, uvijek prikazuje zavodljivu, savršenu, zadivljujuću sliku sebe. Ti ljudi dnevno uslikaju između 25 i 50 selfija. Nadalje, ne iznenađuje da ne mogu podnijeti da poslije toga pogledaju sebe u ogledalo. To je zato što ogledalo govori istinu i ne skriva podočnjake ili dvostruku bradu. Tehnologija može biti prilično divna i korisna. Sve dok je mudro koristimo. Međutim, ona može natjerati na određene radnje koje često spadaju u područje patologije. Pogledajmo ovaj specifični poremećaj selfi dismorfije koji do danas nije bio uključen u dijagnostički priručnik. Sve više mladih ljudi sada traži estetske operacije. To je zato što žele izgledati kao digitalne slike koje im nude aplikacije poput Snapchata. Selfie dismorfija Neki ljudi su ogorčeni zbog poremećaja poput selfi dismorfije. "Kada će to više proći?" pitaju. Oni vide ovo stanje kao najluđi poremećaj posljednjih godina. Međutim, postoji jedna stvar koju moramo uzeti u obzir. Činjenica da svijet nastavlja napredovati i sa svakom erom dolazi do određenih posebnosti u području znanosti o ponašanju i psihološkom zdravlju. Na primjer, ne tako davno kada su mladi ljudi tražili estetsku operaciju jer su htjeli izgledati poput lutke Barbie. U današnje vrijeme nove tehnologije i aplikacije ispunjavaju naše živote filterima i uljepšavaju sve i svakoga, a uz to dolaze i novi psihološki poremećaji. U ovom paralelnom univerzumu, za svakodnevno i obično nema mjesta. U stvari, obična lica postaju izuzetak, poput nečega iz Disneyjevog filma. Psiholozi već duže vrijeme upozoravaju na utjecaj selfija na mentalno zdravlje. Na primjer, Univerzitet York u Torontu (Kanada) sproveo je istraživanje u kojem se spominje kako je potreba za pravljenjem selfija i njihovim kontinuiranim objavljivanjem povezana s nižim samopouzdanjem, osjećajem nesigurnosti i socijalnom anksioznošću. Bez sumnje, mi smo u eri u kojoj se imidž može dovesti do savršenstva. Međutim, zanimljivo je da se mi kao ljudi osjećamo nesigurnije nego ikad zbog svog fizičkog izgleda. Digitalni univerzum i psihološki problemi Nije sve što vidite na društvenim mrežama originalno. U stvari, postoji mnoštvo lažnih naloga na društvenim mrežama. Nadalje, slike i selfieji koje objavljuju mnogi korisnici ne odgovaraju 100% stvarnosti. Međutim, možda ste sami krivi za ovo... dodajući određeni filtar fotografiji, na primjer, kako biste poboljšali njenu oštrinu ili boju. Ima li nešto loše u ovome? Naravno da ne. Problem nastaje kada ljudi više ne mogu objavljivati svoje fotografije, a da ih prethodno nisu retuširali i provukli kroz mnoštvo filtera. Zaista, patološki element selfi dismorfije je kada osoba više ne prihvata svoju sliku. U stvari, oni su u stanju prihvatiti sebe samo kroz te korektivne, magične ... i prilično varljive filtere. 
Posljedice ove stvarnosti su ogromne. Ova iskrivljena percepcija sebe često navodi ljude da posegnu za estetskom hirurgijom. Moraju promijeniti svoja tijela kako bi se prilagodili idealnoj viziji koju im pružaju ovi filtri. U drugim slučajevima, mladi ljudi razvijaju poremećaje u ishrani.
Kako se manifestuje selfi dismorfija?
Institut za neuronauke u Kolkati (Indija) je 2016. analizirao fenomen selfi dismorfije. Otkrili su da ljudi koji pretjerano koriste selfije pate od tjeskobe i nesviđanja prema svom izgledu. Incidencija ovoga je izuzetno velika kod mladih ljudi. Iz tog razloga mnoge organizacije upozoravaju na potrebu povećanja psihoedukacije za poučavanje zdrave upotrebe tehnologije. Što se tiče same selfi dismorfije, evo njenih karakteristika:
Selfie dismorfija spada u opsesivno-kompulzivni spektar. Ona dovodi ljude do osjećaja velike nelagode. Osim toga, stalna potreba za fotografisanjem putem aplikacija kako bi se promijenila stvarna slika udaljava ove ljude od obaveza i stvarne i fizičke interakcije sa ostalim ljudima. Kako se liječi selfi dismorfija? Preporučuje se da se osoba koja pati od ovog poremećaja ne podvrgava estetskim operacijama. To je zato što, ako i bude imala neki tretman, ona i dalje neće biti zadovoljna već će nastaviti sa operacijama i osjećaće se isfrustrirano. Procjenjuje se da je postotak pacijenata koji dolaze u klinike s selfie dismorfijom možda oko 10 posto. Od ključne je važnosti da oboljeli prvo dobiju specijaliziranu psihološku pomoć. Pristupi poput kognitivno-bihevioralne terapije su najuspješniji. U nekim slučajevima ti ljudi imaju neko nedijagnosticirano anksiozno-depresivno stanje. Iz tog razloga, važno je razmotriti svaki slučaj pojedinačno i ponuditi personalizirani plan liječenja. Ne zaboravimo da je ovo poremećaj koji je sve prisutniji u današnjem svijetu. POVEZANI ČLANCI: 1. O selfie fotografisanju: šta pretjerano "selfiranje" otkriva o osobi 2. Selfie fotografisanje i tjelesna dismorfija (reference: exploringyourmind.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |