Društvene mreže i poremećaji ličnosti: kako društvene mreže utiču na osobe sa poremećajem ličnosti

Nekada se govorilo kako je svijet mali, a danas se može reći da nikada nije bio manji. SMS tekstovi, elektronska pošta, društvene mreže (prednjače Facebook, Twitter i Insagram), pa čak i GPS sistemi čine skoro nemoguće da ostanete anonimni ili sami. Što je još gore, većina ljudi i sama doprinosi otkrivanju svoje privatnosti, ne obraćajući mnogo pažnju. 

U svijetu onih sa mentalnim poremećajima i poremećajima ličnosti, gotovo je nemoguće živjeti sa konstantnim “egzistranjem” na društvenim mrežama, konstantnim “šerovanjem” svih mogućih podataka o sebi, očekujući reakcije ostalih ljudi. Štaviše, ovo može pogoršati simptome oboljelih.

U studiji objavljenoj od strane neprofitne organizacije Anxiety UK, više od polovine ljudi koji koriste društvene medije i mreže su naveli da su one promijenile njihove živote - ali ne na bolje. Skoro polovina njih je izjavila da se osjećaju "zabrinuto ili neprijatno”, kada nemaju pristupa sajtovima, dok je gotovo dvije trećine ispitanika reklo da je "osjetilo potrebu da isključe svoje telefone i računare" kako bi imali predah od tehnologije.

U studiji "Uloga narcizma u samopromovisanju na Instagramu ("The role of narcissism in self-promotion on Instagram") objavljenoj u “Personality and Individal Differences”, od oktobra 2016. godine zaključeno je sljedeće:

Korisnici Instagrama-a koji pate od narcističkog poremećaja ličnosti imaju tendenciju da: 
• Objavljuju više selfie-fotografija
• Češće ažuriraju svoje profilne slike
• Ocjenjuju svoje profilne fotografije kao atraktivnije od ostalih

Instagram, rastuća društvena mreža za razmjenu fotografija doživjela je ogromnu popularnost. Ova Studija ispituje odnos između narcizma i samopromovišućeg ponašanja korisnika Instagrama. Rezultati 212 ispitanika koji su aktivni korsnici Instagrama u Koreji pokazali su da oni koji imaju narcističke tendencije postuju više selfie fotografija, ažuriraju svoje profilne slike češće, i da provode više vremena na Instagramu u odnosu na one korisnike koji nemaju narcistčke tendencije. Takođe su ocijenili svoje Instagram fotografije kao fizički atraktivnije. 

"...Ovaj osjećaj afirmacije se može ostvariti preko broja prijatelja koji imaju na svojim društvenim nalozima. Što više prijatelja osoba ima na društvenim mrežama, to više vremena provodi tamo, i sve češće otprema sopstvene fotografije, kao oblik online prezentacije (Moon, Lee, Lee, Choi & Sung, 2016)…" ( iz studije: "The role of narcissism in self-promotion on Instagram")

Kako pretjerano korišćenje tehnologije doprinosi pogoršanju simptoma 

Konstantan i pretjeran boravak uz tehnologiju (telefoni, tableti i računari) na društvenim mrežama može dodatno “hraniti” simptome poremećaja ličnosti kao što narcistički poremećaj ličnosti (NPL) i granični poremećaj ličnosti (GPL).
Rendi Kreger (Randi Kreger), koautorka knjiga kao što su “Prestani da hodaš po ljuskama jajeta" (eng. "Stop Walking on Eggshells)” poznata po tome što je učinila da poremećaji poput narcističkog poremećaja ličnosti i graničnog poremećaja ličnosti dobiju na međunarodnom značaju, nedavno je ukazala na studiju objavljenoj u “Personality and Individual Differences" (prev. "Ličnost i individualne razlike") od oktobra 2016. godine, u kojoj je pronađena direktna vezu zmeđu broja prijatelja na Facebook-u i nivoa do kojeg je osoba sa tolikim brojem prijatelja “društveno uznemirujući/iritirajući” narcis.

“Istraživanje iznosi rastuće dokaze kako Facebook i ostali društveni mediji stvaraju generaciju mladih narcisa", piše Kreger.

Kreger je dalje navela da da se još ne može utvrditi da li društvene mreže stvaraju ili pojačavaju narcističke tendencije, a moguće je da doprinose i jednom i drugom. Razlog ovome je pretjerana potreba ljudi da dijele svaki aspekat svog života “online”.
Studije su takođe pokazale da društveni mediji mogu doprinijeti i pogoršati depresiju i anksioznost. Depresivnim ljudima može biti teško da gledaju “online” kako se životi njihovih prijatelja aktivno odvijaju uz događaje koje sami ne mogu iskusiti. Ljudi mogu da postati uznemireni zbog pokušaja sticanja više prijatelja na mreži ili zbog nedobijanja odgovora na svoje online poruke ili postove. Ovo može izazvati simptome određenih poremećaja ličnosti.

Stranice/grupe za podršku

Druga pozitivna strana novčića su oni sajtovi/stranice/grupe na društvenim mrežama kao što su Facebook ili Twitter koji šire svijest o mentalnim problemima i poremećajima ličnosti i  koje pomažu osobama koje pate od istog da se lakše nose sa svakodnevnom borbom i da nađu olakšanje.
Ove stranice mogu biti od neprocjenjivog značaja kada je riječ o razumijevanju i traženju podrške. Anonimnost može pomoći da se lakše otvorite i pričate o svojim problemima, postavljate pitanja koja vas je možda bilo sramota da postavite bilo gdje prije.​

​Stručne reference:

1. Christopher J. Carpenter. Narcissism on Facebook: Self-promotional and anti-social behavior. Personality and Individual Differences, 2012;
2. ScienceDirect, "Personality and Individual Differences": https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886916304032
3. Studija:" The role of narcissism in self-promotion on Instagram”: https://www.researchgate.net/publication/303561317_The_role_of_narcissism_in_self-promotion_on_Instagram
4. Borderline Personality Treatment: https://www.borderlinepersonalitytreatment.com/
5. Anxiety UK: https://www.anxietyuk.org.uk
6. Randi Kreger, informacije i publikacije: http://www.hazelden.org/
7. Narcissism and Social Networking Web Sites"  Laura E. Buffardi, W. Keith Campbell: http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0146167208320061

Studije koje neprestano sprovode stručnjaci širom svijeta ukazuju na čvrstu povezanost između mnogih mentalnih poremećaja (prvenstveno poremećaja ličnosti) i pretjeranog korišćenja društvenih medija. Što se poremećaja ličnosti tiče prednjače narcisoidni poremećaj ličnosti, histrionični poremećaj ličnosti i granični poremećaj ličnosti

POVEZANE OBJAVE:

* O SELFIE FOTOGRAFISANJU: ŠTA PRETJERANO "SELFIRANJE" MOŽE OTKRITI O VAMA

* SELFIE FOTOGRAFISANJE I TJELESNA DISMORFIJA (NEREALNA PREDSTAVA O SOPSTVENOM FIZIČKOM IZGLEDU)

* DRUŠTVENE MREŽE: DOBRODOŠLI U SVEOPŠTU KRIZU IDENTITETA I KULTURU APSURDA I BESMISLA

---