Osamljenost koja je svojevoljno odabrana u određenom trenutku našeg života nije samo balzam za dušu, već i učinkovita terapija za ponovno povezivanje sa sobom. Ponekad, u osamljenosti, takođe možemo izgraditi zdravu udaljenost od onoga što nije dobro za nas, što remeti naš unutarnji mir, ili nam stvara neravnotežu.
0 Comments
Ko bi pomislio da tišini zapravo može postati luksuz? I to luksuz u kojem vrlo malo ljudi uživa i koji je danas prijeko potreban.
Da li ste znali da kosa na glavi ima iscjeliteljske moći?
Zapravo, dlake na cijelom tijelu imaju svoju funkciju i ulogu, čak i one najmanje na licu. Razmislite o osjećaju koju se ježite zbog nečega (strah, hladnoća, gađenje). To se obično događa kada instinktivno znate da nešto nije u redu.
Emocionalna nevjera zapravo može biti štetnija od tradicionalnog ili fizičkog tipa nevjere, kakva nam je obično u glavi kada spomenemo ovu riječ.
Brak nas ne spasava od problema, od praznine ili od usamljenosti. Druga osoba ne nadoknađuje vašu ono što vam nedostaje, već će, naprotiv, ojačati vaše mane ili ih otkriti, a samo ćete vi morati ad se nositi sa tim teretom.
Jedan profesor na univerzitetu je svojim učenicima postavio ovo pitanje:
- Da li je Bog stvorio sve što postoji?
Nije posve sigurno da li su paramnezija* (vidi Napomenu) i ono što je poznato kao déjà vu isti fenomeni, iako ih često upotrebljavamo kao sinonime. Zapravo, postoje dva oblika paramnezije: onaj koji se tiče sjećanja i onaj koji se tiče prepoznavanja (ljudi/pojava/događaja). Déjà vu je konkretno tip paramnezije zvani pogrešno prepoznavanje, pri kojem osoba počinje da prepoznaje određene stvari pod određenim okolnostima.
Zen zapovijedi su principi usmjereni ka proširenju svijesti i jednostavnijem životu bez nepotrebnih briga.
Zen monasi duboko cijene mir i vide stvarnost onakvom kakva jeste. Zato se sve zen zapovijedi usredotočuju na oslobađanje od nepotrebnog i nebitnog. To takođe znači usvajanje određenih navika koje će vam pomoći da pronađete unutarnji mir i pročistiti svijest.
Planovi, rokovi, novi klijenti, novi zadaci, novi izazovi… Svaka od ovih stvari naše svakodnevnice utiču na funkcionisanje našeg mozga. Da bismo izdržali ovaj ludi tempo, moramo se brinuti o ovom vrlo važnom organu na pravilan način i blagovremeno. Kako? Primijenite barem jedan od deset dolje navedenih načina da nagradite svoj mozak.
Konstantna upotreba ironije svakako nije ništa genijalno, a zapravo može biti mač sa dvije oštrice koji se ponekad ciljano koristi da podriva samopouzdanje druge osobe. Svakako da ovo sredstvo može učiniti da u nekim prilikama osoba izgleda izuzetno originalna i duhovita, a oni kojima je ironija upućena mogu steći lažnu predstavu o šarmu i smislu za humor ironične osobe.
|
|