Dvostruka depresija vrlo je česta ovih dana, čak i među tinejdžerima i vrlo maldim ljudima. Pročitajte ovaj članak da biste saznali kako izbjeći ovo stanje opšte onesposobljenosti.
0 Comments
Danas želim spavati. Uživati u beskrajnom blaženstvu ništavila. Želim biti slobodna od fizičke boli. Bez iscrpljenosti koju izaziva osjećaj praznine. Ne želim se osjećati zabrinuto ili anksiozno, ne želim osjećati krivicu niti strah.
Ovaj post se bazira na članku "Zašto se žene razlikuju od muškaraca" iz knjige "Ženski mozak" od profesorke za neuropsihijatriju Louann Brizendine. Njena zanimljiva knjiga koja je prvi put objavljena 2006. godine sadrži određenu polemiku.
Za stare Grke biblioteke su bile mjesta koja su iscjeljivala dušu. Književnost i poezija su terapijski alati koji nam mogu pomoći da prevladamo depresiju, s obzirom da je knjiga više od "skloništa" i bijega.
Pretrpjeti gubitak pamćenja uslijed depresije, dokaz je da nas je naš depresivni mozak odvojio od stvarnosti.
Um svake osobe je toliko složen da se svaki povezani koncept nikada ne može adekvatno opisati. Na primjer, kada se govori o simptomima depresije, oni ne spadaju uvijek u tipičnu kategoriju.
Razgovor o psihologiji je danas popularan, ali način na koji govorimo o psihologiji nije uvijek tačan. Klasičan primjer ovoga je problem u utvrđivanju razlika između tuge i depresije.
Depresija je bolest koja utiče na veliki broj ljudi u svijetu. Unatoč tome što je ovo relativno uobičajena bolest savremenog svijeta, još uvijek postoje određeni mitovi o depresiji koji bi trebalo razotkriti.
Depresija i anksioznost nisu sinonimi za slabost. Niti su oni rezultat osobnog izbora. Ne možemo odlučiti da li će nas ovi mentalni poremećaji pratiti u životu. Ne. Emocionalni problemi ne funkcionišu tako, ne radi se o: "Osjećam se loše i idem da skočim u bunar tjeskobe da vidim hoću li potonuti".
Fizičke simptome depresije prate psihološki simptomi. Međutim, uobičajeno da mnogi ljudi posvećuju veću pažnju na fizički umor, glavobolju, bol u leđima ili nesanicu ne znajući otkuda dolaze.
|
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017