Svi smo čuli za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i znamo koliko patnje on izaziva. Psihofizički napadi, maltretiranja, prometne nezgode, pljačke, ratovi i samo su neki od primjera događaja koji bi mogli podstaći posttraumatski stresni poremećaj.
0 Comments
Napadi panike su tiha epidemija koja ne prestaje da se širi. Njihove posljedice pogoršavaju stres i iskustva koja nisu pravilno obrađena - jer u našem društvu nema vremena za to.
Hodanje (pješačenje) je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti da ublažite zabrinutost i podignete raspoloženje. Spori, brzi, lagani, teži, kruti i fleksibilni koraci pomažu da olakšate brige i ublažite nemir.
Emocionalna tjeskoba je poput vrtloga koji hvata sve u svoju zamku. Ona nas zatvara iznutra i ispunjava strahom, tjeskobom, nemirom, pa čak i nadmoćnom tugom. To je kaleidoskop negativnih emocija koje nas obogaljuju.
Fizičke vježbe doprinose našem emocionalnom blagostanju. Kada su naša tijela u pokretu, to čini da mozak počne lučiti serotonin, neurotransmiter koji je izravno povezan s raspoloženjem i endorfinima (hemijskim supstancama koje podstiču osjećaj zadovoljstva).
Fotografkinja Katie Joy Crawford bori se sa anksioznošću cijeli život, zbog čega je odlučila ovjekovječiti ovo stanje u autoportretima koji prikazuju kako je živjeti sa ovim teretom.
Nedavne studije su pokazale da anksioznost može uzrokovati vrtoglavicu. Ova vrtoglavica je takođe jedan od najfrustrirajućih simptoma.
Učenje strpljenju nije lako. Ali, ako radite na njemu i razvijate pouzdan i pozitivan stav, moći ćete se nositi sa stresom efektivnije i uspješnije.
Anksioznost je uobičajeni simptom koji se javlja kod ljudi koji su patili od zlostavljanja u odnosima. Međutim, nije svako zlostavljanje u odnosima fizičko. Postoji još jedna vrsta zlostavljanja koja je takođe vrlo česta: emocionalno zlostavljanje.
Napadi anksioznosti su vrlo česti danas, a najčešće nemamo pojma kako se nositi sa njima ili kako ublažiti. Pojavljuju se, preuzimaju kontrolu nad nama, no, šta mi možemo učiniti?
|
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017